Po službenim izračunima Hrvatskoj kreće na bolje, ali istina je drugačija, jer siromašnih je manje nakon što je 2013. spušten prag siromaštva u odnosu na 2012., a to što trošimo manje na hranu je zato što sve više dajemo za režije.
Nezaposlenost pada, kao i broj onih koji žive ispod praga siromaštva, kažu nam statističari.
Kako kažu nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, broj građana koji žive ispod praga rizika od siromaštva lani je iznosio 19,5 posto, što je za jedan postotni poen manje nego godinu prije, 2012. godine.
Poboljšanje je malo, ali veseli, rekli bi optimisti, baš kao i za statistički podatak o broju nezaposlenih, koji je u kolovozu ove godine bio za gotovo osam posto manji nego u istom mjesecu lani. U oba slučaja, nažalost, nedostaju pojašnjenja koja stvari ipak tjeraju na čistac, piše Novi list.
Prag rizika od siromaštva računa se tako da se, statističkim rječnikom rečeno, za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva, a zatim utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka te 60 posto od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Pojednostavljeno, riječ je o 60 posto srednjeg dohotka iznad kojeg polovica stanovništva ima viši, a ispod kojeg druga polovica ima niži dohodak.
Kao prag rizika od siromaštva za lanjsku je godinu utvrđeno 48.124 kune (godišnja primanja) za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece, odnosno 22.916 kuna za jednočlano kućanstvo. Kućanstva čiji je dohodak ispod te granice u riziku su od siromaštva.
Prag rizika u 2012. godini za jednočlano je kućanstvo pak iznosio 24.122 kune, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 50.656 kuna. Upravo zato što je lani prag smanjen u odnosu na prag iz 2012., smanjen je i broj onih koji ispod tog praga žive.
»Nas u sindikatu već godinama 'žulja' statistička metodologija koja stvari prikazuje ljepštima nego što jesu, a zapravo su, kad je Hrvatska u pitanju, sve gore«, napominje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Ovakva statistička metodologija, napominje, može navesti promatrača na krivi trag, i zato s njom valja biti oprezan.
Izvor: Novi list
