Ovaj tjedan stiže i prijedlog mjere da se popravi položaj građana s kreditom u švicarskim francima.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u Banskim je dvorima potpisao Sporazum za ublažavanje financijskih poteškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima.
"Ovo je prvi put da se Vlada angažirala na ovakvom projektu. 'Novi Početak' je socijalna, izvanredna mjera, kao i u slučaju kredita u švicarskim francima, radimo sve da ljudima u krizi olakšamo život i omogućimo novi početak. Građani se prilagođavaju krizi, morat će se i banke. Vlada je već donijela zakon prema kojem je smanjila kamatne stope. Odgovornost je podijeljena, ali neću biti populist i kazati da su samo banke krive. Ovaj tjedan predložit ćemo mjeru da se položaj građana s kreditom u švicarskim francima popravi", kazao je premijer Milanović prilikom potpisivanja sporazuma o otpisu duga socijalno najugroženijima.
Uz predsjednika Vlade bila je i potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, a sporazum će potpisati i gradonačelnici gradova Rijeke, Splita i Osijeka, Vojko Obersnel, Ivo Baldasar i Ivan Vrkić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek te predsjednici uprava javnih tvrtki "HP – Hrvatske pošte" i "Hrvatske elektroprivrede" Alen Premužak i Perica Jukić te ravnatelj "Poslovanja Hrvatske Radiotelevizije" Boris Sruk.
Rast švicarca je 'viša sila i izvanredna situacija'
"Tokom ovoga tjedna, u najkraćem mogućem razdoblju, Vlada će predložiti Saboru zakonsko rješenje po kojem će se položaj građana koji imaju kredite u švicarskim francima popraviti i neće biti lošiji nego to je bio", rekao je Milanović u Banskim dvorima tijekom potpisivanja sporazuma o oprostu dugova najsiromašnjim građanima s blokiranim računima.
Naglasio je kako je rast švicarskog franka situacija u kojoj država mora djelovati jer se radi o "višoj sili i izvanrednoj situaciji".
"Više nema prostora za dugotrajne pregovore jer prijeti opasnost da jedan veliki broj ljudi naprosto u potpunosti izgubi kreditnu sposobnost, a onda će od toga štete imati i oni i banke", rekao je premijer.
Podsjetio je da je Vlada prije godinu i pol dana smanjila kamatne stope za kredite u švicarskim francima, što je, kaže, pomoglo kreditno zaduženim građanima.
Ističe da teret odgovornosti moraju preuzeti i banke. "Odgovornost je podijeljena. Tu su i banke odgovorne, to je danas još jasnije nego ranije, ali neću upirati prstom, neću biti populist i reći da su krive. Teret odgovornosti morajau preuzeti i banke", kazao je.
Naveo je pritom da su banke i u prošloj godini imale dobit, "i to veću nego u prethodnom razdoblju". "To pokazuje da prostora za prilagodbu i dalje ima", ustvrdio je premijer te ponovio da će se banke morati prilagoditi.
Prilagođava se i država koja je, ističe Milanović, uštedjela nešto manje od 3 milijarde kuna u proračunu, a prilagođavaju se i građani "od prvog dana".
Švicarska narodna banka (SNB) u prošli četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena 'švicarca' skočila prema euru oko 16 posto, i kreće se između 1 i 1,02 franka za euro.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
Izvor: Jutarnji list, Poslovni dnevnik
