Share
Tweet
Share
Send to friend

Najneobičnija iskustva u selekciji – poslodavci i kandidati

U anketi provedenoj među poslodavcima, oni su iznijeli svoja iskustva s neobičnim ili nepoželjnim ponašanjima kandidata za novo radno mjesto. Iskustva 126 ispitanika pokazuju da se poslodavci često susreću s kandidatima koji uopće ne pokazuju motiviranost i želju preuzimanja odgovornosti za nove radne zadatke, a ponekad niti interes za radno mjesto za koje su aplicirali.

Kandidati za posao svoja su iskustva iznijeli u anketi o neobičnim pitanjima na selekcijskom intervjuu. Iskustva 182 ispitanika pokazuju da kandidati često detaljno opisuju svoj privatan život, bračni status i obiteljske obaveze.

Iskustva obije strane donose zanimljive podatke za sve one koji potrazi za poslom pristupaju ozbiljno. Konkretni primjeri govore o poželjnim i nepoželjnim stavovima te o neobičnim ili neugodnim situacijama u kojima ćete se možda naći.

Najčešće greške u pripremi i slanju prijave za posao

Samoprezentacija započinje već pri pripremi i slanju aplikacije za posao. Kvalitetna molba i životopis vaša su 'reklamna brošura' čiji je osnovni cilj osigurati vam poziv na intervju.

Rezultati ankete provedene među poslodavcima pokazali su sljedeće:

  • čak 74,60% ispitanika izjavljuje kako se na natječaje javljaju kandidati koji niti približno ne zadovoljavaju postavljene uvjete
  • 50,79% ispitanika kaže da je zaprimljene prijave često naporno čitati zbog velikog broja pravopisnih i gramatičkih grešaka
  • čak 40,48% ispitanika zaprimilo je prijave koje uopće nisu sadržavale kontakt podatke kandidata
  • 30,16% dobilo je prijave adresirane pogrešnoj tvrtki

Među zaprimljenim prijavama bilo je i onih koje su brojale preko 20 stranica pisanog teksta ili koje su sadržavale svega dvije rečenice, koje su zaprimljene zgužvane i prljave, koje su u prilogu sadržavale slike iz privatnog života kandidata te onih koje su sadržavale lažne podatke.

Nezadovoljavanje jednog od postavljenih uvjeta natječaja moguće je u prijavom argumentirati željom za učenjem, sposobnošću brze prilagodbe ili posjedovanjem neke druge vještine koja će omogućiti kvalitetno obavljanje radnih zadataka. Negativne posljedice 'hrabrog' javljanja na natječaje mogu se pokazati u trenutku javljanja na natječaj iste tvrtke za koji većim dijelom zadovoljavate uvjete. Poznajući vaš interes za zahtjevnije pozicije, poslodavac (koji možda ima sustav praćenja zaprimljenih prijava ili se jednostavno sjeća vašeg imena) će se zapitati imate li plan izgradnje karijere i koje su vam ambicije. Ukoliko ste mu dali dovoljno razloga za sumnju, to bi mogao biti dovoljan razlog da odluči ne pozvati vas na intervju.

Neprofesionalna aplikacija također umanjuje mogućnost poziva na intervju. Jedan je poslodavac objasnio da preduge aplikacije upućuju na davanje pretjerane važnosti nebitnim stvarima i nesposobnost kandidata da se koncentrira na bitno. Suprotni je primjer kandidata koji je poslao samo presliku svoje radne knjižice sa zaokruženim imenom, prezimenom i stručnom spremom, ili aplikacija koja se sastojala od jedne rečenice: 'Treba mi posao'.

Najčešće greške na intervjuu

Uspješan intervju uvelike ovisi o dobrom prvom dojmu na kojeg utječe odjeća kandidata. Greške u izboru odjeće, prema iskustvima poslodavaca, mogu biti:

  • naglašeno sexy odjeća (27,78% ispitanika navodi negativna iskustva) uglavnom se odnosi na dekolte, mini suknje, prozirne majice, goli pupak, previsoke potpetice ili životinjske uzorke na uskoj odjeći,
  • sportski imidž (19,48% ispitanika kaže da se kandidati nekad predstave u sportskom dresu, trenirki, tenisicama,...)
  • odjeća kojom kandidati daju do znanja kakvu glazbu vole, ili koji je njihov stav po pitanju aktualnih društveno-političkih pitanja (15,08% odgovora),
  • prljava odjeća (6,35% odgovora).

Ipak, 48,41% ispitanika kaže da nema iskustva s neadekvatno odjevenim kandidatima.

Priprema za intervju, osim odabira odjeće, uključuje i prikupljanje informacija o radnom mjestu i tvrtki. Sljedeći primjeri opisuju kandidate koji svojim stavom komuniciraju nezainteresiranost te se vrlo vjerojatno diskvalificiraju iz daljnjeg tijeka natječaja:

  • ne znaju ništa o tvrtki ili njenom poslovanju (59,52% ispitanika vodilo je intervjue s neinformiranim kandidatima),
  • ne razumiju u čemu se sastoji radno mjesto za koje su aplicirali (33,33% ispitanika),
  • ne sjećaju se u sklopu kojeg su natječaja pozvani na razgovor (24,60% ispitanika),
  • kažu kako su na razgovor došli 'za svaki slučaj' ili zbog 'vježbe' za neki drugi razgovor (56,35% ispitanika),
  • ne pojave se na razgovoru, unaprijed kažu kako čekaju drugi posao ili planiraju u skorijoj budućnosti preseliti se daleko od mjesta obavljanja posla, ili baš i nisu zainteresirani za posao, ali im treba.


Pri odgovoru na postavljena pitanja treba pokazati svoju osobnost i dati što više primjera koji potvrđuju znanja, sposobnosti i iskustva koja se žele istaknuti. Pogrešno je:

  • svog sadašnjeg ili bivšeg nadređenog opisati kao kretena, budalu, totalnog nesposobnjakovića (35,71% ispitanika)
  • na pitanje 'Zašto biste htjeli raditi kod nas?' odgovoriti 'Dobro pitanje, nisam o tome razmišljao.' (17,46% ispitanika) ili 'Da steknem iskustvo pa da otvorim vlastitu tvrtku za godinu-dvije.'
  • na pitanje o razini primanja odgovoriti 'Što Vas se to tiče?' (11,90% ispitanika) ili inzistirati odmah na razgovoru o plaći, mogućnosti bolovanja, godišnjeg odmora, dnevnog odmora i dodatnih beneficija,
  • za radno mjesto koje zahtjeva veliku kreativnost, na pitanje 'Kada ste zadnji put napravili nešto kreativno?' odgovoriti 'Sudjelovao sam na izletu u osnovnoj školi.',
  • na pitanje kako biste riješili određeni tip problema ili kako bi se postavili u određenim situacijama odgovoriti 'Na ovo Vam stvarno ne mogu odgovoriti.',
  • neprestano se žaliti na privatne probleme (37,30% odgovora),
  • ispitivati ispitivača o njegovoj stručnosti (15,08% odgovora),
  • prekinuti razgovor jer kasnite na drugi intervju (11,90% odgovora),
  • hihotati se, zviždukati, žvakati žvakaču, zijevati, ponuditi da se detalji zaposlenja dogovore za večerom, hvaliti se sa svojim vezama i poznanstvima.


Među zanimljive primjere ubraja se i kandidat koji je pitao ispitivače što su po horoskopu kako bi procijenio kako će se slagati s nadređenima, kandidat koji je pitanje o hobijima doslovno zaplesao, kandidat koji je na intervju došao s majkom koja je također željela prisustvovati razgovoru, onaj koji je zamolio da se spoji na mrežu sa svojim laptopom kako bi poslao e-mail ili onaj koji je došao s malim djetetom koje je bilo u fazi 'neću' i stalno ometalo (zbog toga kratak) razgovor.

Negativna iskustva kandidata

Kandidati za posao, s druge strane, najčešće navode kako ih iznenađuju pitanja poslodavaca o privatnom životu (40,70%). Tako poslodavce zanima bračni status kandidata, planovi vjenčanja i prinove, gdje i s kim žive, je li stan u kojem žive u njihovom vlasništvu, što su po nacionalnosti, koji im je horoskopski znak i imaju li tetovažu.

Pitanja koja, čini se, nemaju posebne veze s radnim mjestom su i ona poput 'Gdje radi Vaš suprug i kolika su mu primanja?', 'Kada su rođeni Vaši roditelji i sestra i koji je njihov JMBG?', 'Koja je po Vama bila uloga Tuđmana u domovinskom ratu'? te 'Jeste li slobodni večeras?'.

Slična su i pitanja o obitelji (12,10%) koja se uglavnom odnose na djecu.

Neobična pitanja ponekad se odnose na znanja i sposobnosti koja, bar naizgled, nemaju nikakve veze s radnim mjestom (6,60%), detaljna pitanja o zdravstvenom stanju kada opis poslova ne opravdava takva pitanja (5,50%), neobična pitanja o bivšem poslodavcu (4,40%).

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.