Europljani su stoljećima, osobne, vjerske i političke slobode te sigurnost i bogatstvo odlazili tražiti u Ameriku.
Ta ambicija nazvana je i "američki san", a naziv se ustalio čak i u današnjim vremenima.
No, današnje je stanje u mnogočemu drugačije te tako veliki broj Amerikanaca pogledava prema europskoj strani Atlantika, u potrazi za slobodama i sigurnošću.
Dok 68% Amerikanaca misli da mogu osobno utjecati na uspjeh u životu, isti postotak Nijemaca misli potpuno drugačije. Europljani su solidarniji prema siromašnima, dok Amerikanci siromašne optužuju za nesposobnost, nespremnost na rad i rizik te smatraju da država ne bi trebala voditi računa o njima.
No gospodarski pokazatelji ne daju Amerikancima za pravo da se postavljaju s visine prema ostatku svijeta. Produktivnost u Europi u naglom je porastu. Norveška, Njemačka, Francuska uz pomoć Belgije, Danske, Austrije, Finske, Italije i Švicarske, ostvaruju veću produktivnost od SAD-a.
Istovremeno, Europljani mnogo kvalitetnije žive i čak traže smanjenje radnog tjedna, kao što je to učinila Francuska, a Belgija uvela neke inovacije u radno zakonodavstvo. Primjerice, francuski radnici godišnje na poslu provedu 1.562 sata, a američki 1.877 sati. Pa ipak, Francuzi su produktivniji od Amerikanaca.
Prosječan američki radnik godišnje radi deset tjedana više od njemačkog, a četiri i pol više od britanskog radnika. Europljani kažu da rade da bi živjeli, dok Amerikanci žive da bi radili.
Američki politolog, Jeremy Rifkin Europu vidi kao "pritajeno gospodarsko čudo", s obzirom da je BDP Europske unije od 10,5 bilijuna dolara premašio je američki BDP od 10,4 bilijuna, a euro je sve snažniji i sve privlačniji izvaneuropskim ekonomijama koje postaju sve sklonije svoje devizne rezerve isprazniti od nevrijednog dolara i napuniti ih eurima.
Od 140 najveće svjetske kompanije u izboru Fortune 500, 61 je iz Europe, a samo 50 iz SAD-a. Četrnaest od dvadeset najvećih banaka, u europskim je rukama, u kemijskoj je industriji BASF na prvom mjestu, dok su na području građevinarstva i strojarstva, među pet top tvrtki, tri europske.
Europljani svoju dominaciju potvrđuju i u industriji osiguranja i telekomunikacijama gdje europske kompanije zauzimaju šest, od prvih jedanaest mjesta. I da stvar bude naizgled apsurdnija, unatoč tvrdnji da male tvrtke čine okosnicu američkog gospodarstva, tek 46% Amerikanaca radi u malim i srednjim tvrtkama, za razliku od dvije trećine Europljana.
Dodajmo za kraj kako se EU može pohvaliti sa 2,6 milijuna milijunaša, dok ih SAD ima 2,2 milijuna, a jedna trećina ukupnog broja svjetskih milijunaša živi u Europi.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
