Radoholičarska etika, prema kojoj se odanost kompaniji dokazuje količinom vremena provedenog za radnim stolom, iako zaslužna za brz gospodarski rast Japana nakon II svjetskog rata, tu je zemlju dovela na prag socijalne i gospodarske krize. Zbog previše posla japanski radnici, naime, uopće nemaju vremena za obitelj, a većina mladih, zbog toga niti ne razmišlja o zasnivanju obitelji, što dovodi do pada stope nataliteta.
Zna se dogoditi da dođem na posao u 5 ujutro, a odem u 2 sata sljedećeg jutra. Nije da ne želim ići kući, ali jednostavno ne mogu. Moram misliti na kolege. Znam da je to tipičan japanski način razmišljanja, ali to je jednostavno tako, kaže Terumasa Yoshida, otac dvoje djece. Njegovo razmišljanje i ponašanje nije strano milijunima japanskih zaposlenika.
Japansko Ministarstvo zdravstva procjenjuje da će stopa nataliteta ove godine pasti s 1,28 na 1,26 ili čak i niže. Ako se taj trend nastavi japanska radna snaga će se smanjiti do te mjere da više neće moći uzdržavati rastuću populaciju, a i održivost mirovinskog sustava će doći u pitanje jer će se smanjiti broj poreznih obveznika.
Krivnja za razaranje japanskih obitelji, smatraju stručnjaci, djelomice leži i u robovlasnički nastrojenim šefovima prema kojima se odanost tvrtki računa po broju sati provedenih za radnim stolom. Prema podacima japanske vlade tamošnji radnici uzimaju prosječno 18 dana plaćenog odmora.
Rezultat toga su iscrpljeni zaposlenici, većinom muškarci, koji su, u vrijeme kada bi se trebali brinuti za svoju obitelj ili ju zasnivati, "lancima privezani" za radni stol. Previše rada je jedan od najčešće spominjanih razloga zašto se mladi Japanski parovi ne odlučuju imati djecu. Stoga ministar zdravstva koji je odgovoran i za poticanje rasta nataliteta, Kuniko Inoguchi, inzistira da kompanije moraju muškarcima omogućiti da više vremena provode kod kuće, kako bi pomogli svojim ženama nakon poroda.
Japansko Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi također razmišlja o prijedlogu zakona koji bi tvrtke prisilio da radnike upute da iskoriste puni plaćeni godišnji odmor. Smatramo da ljudi ne koriste dovoljno godišnji odmor. Moramo ih obeshrabriti da rade previše, kako bi mogli uspostaviti ravnotežu posla i obiteljskog života, smatra jedan dužnosnik tog ministarstva.
No, zanemarivanje godišnjeg odmora nije jedini problem. Zaposlenici redovito rade prekovremeno, čak i kada im to nije plaćeno, a zakonski prijedlog Ministarstva zdravstva ide za tim da se zaposlenicima omogući da prekovremene sate pretvore u slobodne dane. Međutim, neki zaposlenici napominju da je uzeti odmor postalo teže no ikad zbog strogih radnih rasporeda koji su uvedeni nakon što su kompanije smanjile broj zaposlenika kako bi srezale troškove. Imamo mnogo praznika, no jednostavno ih ne možemo iskoristiti jer je stalno premalo zaposlenika i stalno imamo mnogo posla, ističe dužnosnik jedne japanske naftne kompanije.
Trend radoholizma posljednjih se godina čak i pogoršava. Vladini podaci pokazuju da je broj onih koji koriste puni plaćeni godišnji odmor, prošle godine pao na oko 46 posto.
Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, Japanci rade mnogo više nego njihove kolege u Velikoj Britaniji, SAD-u i Njemačkoj. Previše rada ima i svoju visoku cijenu. Japan ima jednu od najviših stopa samoubojstava među razvijenim zemljama. Prošle godine dogodilo ih se više od 30.000, a velik je broj onih koji su počinili samoubojstvo zbog toga što više nisu mogli podnijeti stres koji se nagomilao zbog previše rada.
(T.B.)
Izvor:
The Guardian