U Hrvatskoj stručne studije pohađa samo 30% studenata, iako postoji veća potražnja za zaposlenicima praktičnog biznisa nego onih koji se žele baviti znanošću.
Poduzetniku ne treba viša matematika nego osoba koja zna napisati dobar poslovni plan, objašnjenje je Branka Šetafanovića, predsjednika Upravnog vijeća Visokog učilišta Vern, za lako zapošljavanje njegovih studenata.
Da na burzi rada nema ni studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, tvrdi njegov dekan Velimir Rajković. No, Jadranko Gorgona s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji ima i stručne studije (na koje je upisano otprilike 30% studenata), tvrdi da 90% polaznika stručnih studija taj upis smatra samo prijelaznom fazom za upis na sveučilišne studije.
Štefanovića to navodi da u Hrvatskoj stručne studije pohađa samo 30% studenata, iako za mlade koji se žele baviti znanošću nema mogućnosti zaposlenja.
U gospodarski vrlo uspješnoj Finskoj se, prema podacima Jouka Havunena, direktora Instituta iz Vaase, na njih upisuje svaki drugi student. Tako nizak postotak u Hrvatskoj može se, djelomično, objasniti činjenicom da se stručni studiji ozbiljnije u nas razvijaju tek desetak godina i u tom su razdoblju morali preboljeti i mnoge dječje bolesti.
No, izvjesno je da bi lakše zapošljavanje moglo mnoge mlade studente privući na te studije prije negoli izmjena nazivlja.
Na Vernu tvrde da prema njihovom iskustvu negativan stav prema stručnim studijima, kao obrazovanju koje priprema samo za izvršavanje zadataka, a ne i upravljanje procesima, vlada među gimnazijalcima, studentima sveučilišnih studija, velikim poslodavcima i zakonodavcima, dok učenici strukovnih škola, mali i srednji poslodavci, ali i čelnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa vjeruju da se na stručnim studijima mogu obrazovati ljudi koji će upravljati procesima u struci.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
