Da bi organizacija mogla nastati, funkcionirati i opstati neophodna je (interna) komunikacija se s punim pravom uspoređuje s krvotokom u organizmu. Ona - komunikacija je (pred)uvjet bez kojeg se ne može. Da bi se radni procesi mogli odvijati nužno je komunicirati. Svaka čovjekova akcija ujedno je i komunikacija - pa čak i ona negativna koju često nazivamo i nestandardnom ili kriznom.
Što je interna komunikacija i zašto se bez nje ne može?
Interna komunikacija se često uspoređuje i s mrežom ili pletivom koje drži (ili bi trebalo držati) organizacijske jedinice na okupu. No, interna komunikacija - ako nije dobra - postaje opasnom prijetnjom organizaciji koja ju može rastaviti na sastavne dijelove. Dobra i/li loša komunikacija bitno utječe na organizacijsku učinkovitost. Stoga zavrjeđuje da joj se posveti više truda i pažnje. Riječ o vještini koja se može i treba stalno usavršavati.Razlozi zbog kojih interno komuniciramo su brojni. Prije svega to je zbog razmjene informacija koje su neophodne da bi se radni procesi uopće mogli odvijati. To potvrđuju i teorije o razvoju govora koji je bio i ostao neophodan alat za učinkovito obavljanje složenijih radnih poduhvata.
Tu je, zatim, želja i potreba da se utječe na druge, da ih se motivira za određene akcije i zadatke. Komuniciranje je način da se izbjegnu i smanje moguće nesigurnosti i nejasnoće vezane uz radne zadatke. Interno komuniciramo i zbog toga da bi prikupili povratne informacije o obavljenom poslu. Svakako da, kao društvena bića, komuniciramo i zbog društva, tj. stvaranja bolje timske atmosfere što je preduvjet timske komunikacije, a samim time i timskog rada.
Nekvalitetna interna komunikacija
Peter Drucker, kultni autor iz područja managementa je lošoj internoj komunikaciji pripisao čak 60% svih managerskih problema. S tim se postotkom slažu i procjene komunikologa prema kojima više od 50% poruka u organizaciji nikada ne stignu do onih kojima su upućene, ili pak stignu ali bitno izmijenjene.Razlozi tome su (mnogo)brojni. Jedan od njih je mogući prekid ili "šum" u komunikaciji zbog neodgovornosti, nemarnog artikuliranja poruke, različitog shvaćanja i/li "iščitavanja" poruke. Tu je, zatim, (ne)namjerna izmjena poruke od strane pošiljatelja ili prenosnika, a može biti i izmjena poruke od strane primatelja zbog selektivnog slušanja, subjektivno "obojenih" vrijednosnih procjena poruke, zbog emocionalnog naboja i/li osobine ličnosti, prebrzog zaključivanja i sličnog.
Kako bi učinkovito obavljali svoj posao, manageri više od drugih djelatnika ovise o učinkovitoj internoj komunikaciji jer ona bitno utječe na najvažnije funkcije managementa: planiranje, organiziranje, koordinaciju, motivaciju i kontrolu.
Jedan od osnovnih zadataka managera je poticanje i olakšavanje komunikacije. No, nerijetko u stvarnosti to nije slučaj pa se možemo pitati jesu li manageri kanal ili provalija u internom komuniciranju.
U slijedećem nastavku pročitajte više o nekvalitetnoj internoj komunikaciji te saznajte kako načelno poboljšati internu komunikaciju na svim rangovima i u svim smjerovima.
Autor: mr. sc. Marija Novak-Ištok
(V.K.)
Izvor:
