Europa stari te je radno aktivnog stanovništva sve manje, a sve je više osoba ovisnih o državnoj pomoći. Ni imigracija nije lijek za sve jer stare i imigranti.
Demografi ipak smatraju kako stanje nije katastrofalno - uvjereni su da će se trend starenja, populacijskim mjerama ili na neki drugi način, jednostavno preokrenuti.
"U posljednjih 40 godina životni vijek produljio se pet godina i očekuje se nastavak tog trenda", rekao je Vladimir Špidla, europski povjerenik za zdravstvo i socijalna pitanja.
Iako se ne očekuje odumiranje Europe, starenje njezina stanovništva posljednjih je desetak godina ipak postalo problem koji prijašnje generacije nisu poznavale.
Povjerenica za regije Danuta Hübner pojasnila je da su ugrožene javne financije jer se troši više na mirovine i zdravstvenu zaštitu, što je osnovni razlog reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava EU.
Također, dodala je da se mora mijenjati i regulativa na tržištu rada jer se mora povećati udjel starijih građana, mora se stvarati više poslova namijenjenih toj populaciji, ali ih se za to mora i kvalificirati. To podrazumijeva da se dobna granica za ulazak u mirovinu mora povećati.
Prema demografima, stariji su građani u dobi od 65 godina na više, ali oni se dijele na mlađe starije osobe i osobe kojima je potrebna sustavna društvena pomoć.
Europske regije različito pristupaju tome problemu. Najluksuznije ih rješava Skandinavija, a najpragmatičnije Britanija. Na jugu Europe, u mediteranskim zemljama, što vrijedi i za Hrvatsku, tek su se nedavno zainteresirali za taj problem jer se kao i u Europi počinje pojavljivati problem mlađih starijih osoba koje žele raditi, ali nemaju gdje.
U Skandinaviji i Britaniji postoji program cjelovitog učenja i prekvalifikacija. Primjerice, engleski grad Newcastle ima razrađenu politiku cjeloživotnog učenja i stjecanja novih fakultetskih diploma za starije od 50 godina.
(A.T.)
Izvor:
business.hr
