Po statističkom podatku da svaki Hrvat putuje 7,1 put godišnje moglo bi se zaključiti kako se građani, i financijski i organizacijski, uspiju odmoriti više puta i da za to odvoje priličnu svotu novca.
No, analiza Instituta za turizam pokazuje kako se iza te brojke kriju apsolutno svi jednodnevni i višednevni odmori, poslovna putovanja pa čak i kratki posjeti rodbini i prijateljima, koji velikom dijelu Hrvata i dalje ostaju jedini odmor.
Prva skupina su obitelji koje će i ove godine ljetni godišnji odmor uglavnom provesti na hrvatskoj obali, u vlastitoj kući ili vikendici nekog prijatelja. Oni će na more putovati svojim automobilom, odmarat će se desetak dana i potrošiti minimalno 2000 kuna.
Mladi zagrebački par tako će, recimo, jednom od niskotarifnih aviokompanija početkom lipnja na četiri dana otputovati u London. Taj par za dulji, sedmodnevni odmor u kolovozu još premišlja između Visa i Grčke. Za odmor su spremni potrošiti dvostruko više od prosječne obitelji.
Treća je grupa pojedinačno najveća: to je onih 42% Hrvata koji, prema istraživanju GfK, ove godine neće uopće otputovati na odmor, i to zbog financija.
Hrvatski radnici imaju pravo na zakonski minimum od 18 dana godišnjeg odmora koji se povećava ovisno o uvjetima rada, stažu i djeci.
Istraživanje o godišnjem odmoru koje je proveo MojPosao pokazalo je da prosječno čak 9 dana godišnjih odmora ostaje neiskorišteno, pri čemu poslodavcima svoj godišnji najviše "poklanjaju" zaposleni u malim tvrtkama.
Dio radnika svoje će budžete za godišnji odmor "podebljati" regresima koji, prema istraživanju website-a MojPosao, prosječno iznose oko 1.600 kuna. Poslodavci su kod isplate regresa manje darežljivi nego za Božić, a među najvećim regresima ove godine dobiti će zaposleni u trgovačkom lancu DM kojima će u lipnju biti isplaćena još jedna bruto plaća.
"Kad gledamo podatke o putovanjima duljim od četiri dana, na koje odlazi 39% Hrvata, na dnu smo europske ljestvice. U putovanjima u inozemstvo prednjače stanovnici sjevernih zemalja, naročito Skandinavci, dok su za mediteranske zemlje karakteristična putovanja unutar zemlje", rekla je Zrinka Marušić s Instituta za turizam.
Različite su želje za nadolazeći ljetni odmor na koji Hrvati ipak troše najveći dio od prosječna 22 dana godišnjeg odmora. Financije ostaju prvi kriterij za odabir destinacije.
GfK je došao do podatka da samo 30% građana s primanjima do 2000 kuna uopće odlazi na godišnji, a putuje čak 80% onih s plaćama iznad 6000 kuna.
Najprodavanije destinacije kod domaćih turista u lipnju su bile Mali Lošinj, Baška na Krku, Šibenik Solaris, Zadar, Bol, Vis i Mljet.
U špici sezone kod Hrvata je najpopularniji Jadran, a velik je interes i za Tunis, Tursku i Grčku.
U turističkim agencijama ističu kako se Hrvati najčešće odlučuju za aranžmane između 2.000 i 4.000 kuna, a tijekom proljeća i jeseni tražene su i skuplje destinacije poput Dubaija, Kube i Meksika. Sve je veće zanimanje za Portugal i Kinu, pa su lani preko agencija Hrvati otišli na 290.494 putovanja u inozemstvo.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
