Share
Tweet
Share
Send to friend

Bossing – novi oblik zlostavljanja radnika

Zadarski SSSH sve češće bilježi slučajeve šefovskog iživljavanja nad radnicima nižeg ranga

Iako je Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) za Zadarsku županiju rekorder u Hrvatskoj po broju dobivenih radnih sporova i sudskim presedanima, u posljednje se vrijeme stručnjaci SSSH ne mogu "obraniti" od prijava za radno ili seksualno uznemiravanje na poslu. Samo u ovoj godini mobbing je prijavilo 70 osoba, a lani više od 400.

"U sudskim postupcima u Zadru trenutačno je pedesetak slučajeva mobbinga, a do sada smo ih više od stotinu riješili nagodbom s poslodavcima. U velikom broju slučajeva imamo potporu menadžmenta tvrtki, koji najčešće ne štite zlostavljače", kaže pravni zastupnik SSSH za Zadarsku županiju Vedran Uranija.

Uključiti u Kazneni zakon
Uranija ističe da je mobbing potrebno hitno inkorporirati u Kazneni zakon, kao što je u većini zemalja EU, "a ne da se snalazimo korištenjem odredaba Zakona o radu ili Kaznenog zakona". Inače, u Hrvatskoj je trenutačno evidentirano oko šest tisuća slučajeva mobbinga, piše Lada Kalmeta u Slobodnoj Dalmaciji.

Prijavljene slučajeve mobbinga zadarski SSSH klasificira u četiri skupine: prva je "klasični" seksualni mobbing po modelu "posao ili krevet", dok ostala tri spadaju u radni mobbing: strateški mobbing, bossing i emotivni mobbing.

"Bossing provode šefovi, najčešće srednje stručne spreme, prema radnicima nižeg ranga, koje vrijeđaju, kleveću, iživljavaju se na njima naređujući im da rade neodgovarajuće poslove.

Porast strateškog mobbinga
Strateški mobbing nam buja sada, u vrijeme recesije, jer se perfidno prisiljava radnike da sami daju otkaz, pa poslodavac tako izbjegava plaćanje otpremnina i svih materijalnih prava po kolektivnom ugovoru. Radnici sami odu, jer su prethodno izmaltretirani neosnovanim smanjivanjem plaća, degradiranjem na druga radna mjesta, uvredama i klevetama", kaže Uranija, dodajući da je emotivni mobbing od svih najperfidniji.

"On jedini ide po horizontali, između kolega na poslu, a najviše su mu izloženi javni djelatnici, posebno oni iz medija. Najčešće je riječ o međusobnim podmetanjima, denuncijacijama, plasiranju dezinformacija i klevetanju, a sve zbog trke za uspjehom i karijerom", kaže Vedran Uranija. (V. K.)

Izvor:
Slobodna Dalmacija

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.