U organizaciji Best Marketinga održana je konferencija o brandingu, na kojoj je putem videoveze sudjelovao poznati marketinški stručnjak Seth Godin, a izlagao je i Alex Hunter, donedavni direktor online marketinga Virgin grupe.
U posljednje vrijeme sve je manje izlaganja i diskusija s megapopularnim marketinškim stručnjacima koje potiču na razmišljanje i promjenu. Seth Godin, iako samo putem video veze, bio je zvijezda konferencije održane u četvrtak 13. svibnja u Hypo centru u Zagrebu, u organizaciji Best Marketinga. Dvjestotinjak sudionika uz Godina je imalo prilike poslušati izlaganje Alexa Huntera, donedavnog direktora online marketinga Virgin grupe koji je govorio o online i offline budućnosti brandinga.
Izrečeno je nekoliko općih istina o brandingu, njegovom značenju i svrsi, potrebi čovjeka da komunicira s drugim ljudima, a ne beživotnim logotipima, billboardima, proizvodima te moći koju ima prenošenja poruka 'od usta do usta', osobito na internetu. Kao brandove budućnosti Hunter je najavio one koji znaju što su i svjesni su svojih jedinstvenih vrijednosti te na poseban način pokreću korisnike, zatim brandove koji interes klijenta stavljaju ispred vlastitog te su bez obzira na raspoložive resurse sposobni ostvariti veliki cilj – iz ureda u garaži prerasti u tvrtku koja djeluje na nekoliko kontinenata.
Nakon Hunterovog izlaganja slijedila je panel rasprava o izazovima brandinga u Hrvatskoj koju je moderirao Damir Ciglar iz marketinške agencije Imago, a u kojoj je sudjelovalo pet panelista s različitih područja djelovanja. Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti, govorila je o brandingu u svijetu politike i o političarima kao brandovima, a kao primjere navela britanskog premijera Tonyja Blaira, gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela kao osviješteni brand u koji se ulaže te gradonačelnika Splita Željka Keruma koji je također svojevrstan brand, iako neosviješten.
Istaknula je i da je 'žalosna' specifičnost hrvatskih birača niska razina političke kulture, a kod političara redovito izostaje održavanje veze s biračkim tijelom između kampanja, koje su za većinu njih još uvijek samo način oglašavanja.
Ana Leko iz T-HT-a govorila je o implementaciji globalnih kampanja na hrvatsko tržište te njihovom povezivanju s lokalnim korisnicima, a Jan Jilek, kao predstavnik Interactive Advertising Bureau-a, o moći komunikacije putem interneta u kojoj odgovor jednom korisiku znači odgovor mnogima. Anja Bauer Minkara iz Brandoctora naglasila je kako većina hrvatskih klijenata ne razmišlja dugoročno, niti je sklona primijeniti sve korake brand strategije. Hrvatske kompanije, istaknula je, često kopiraju konkurenciju iako bi trebale biti usmjerene na postizanje vlastite jedinstvenosti. Smatra da je Hrvatska pionir u brandingu te tek za pet godina očekuje veći napredak.
Vjerojatno najopsežnije izlaganje imao je direktor Hrvatske turističke zajednice, Niko Bulić koji je publici u detalje pojasnio na koji su način oblikovane poruke za aktualnu kampanju te na prilično nejasan način esenciju Hrvatske kao branda. U isticanju dosadašnje uspješne višegodišnje promocije hrvatskog turizma, a po mišljenju brojnih Twitteraša čije su su poruke bile osobito učestale i 'vrckave' upravo prilikom Bulićevog izlaganja, pomalo se zapleo u prošlost kada je kao najznačajnije brandove spomenuo Tita i Dubrovnik.
Nejasno je koliko Bulić poznaje aktivnost vlastite organizacije s obzirom na izjavu da se 'tim kanalima' (socijalnim mrežama, op. a.) bave već tri godine, da se nemaju čega sramiti te da nemaju account, ali da su definitivno prisutni na Twitteru. Vjerojatno najpamtljiviji trenutak panela bio je Twitt poslan s accounta tzv. Turističke zajednice i tekstom "Šefe, tu smo! Već 3 godine. Malo kasnimo u diskusiju. Sorkač!", koji je od srca nasmijao sve prisutne.
Razlog dolaska većine sudionika ipak je bilo izlaganje Setha Godina koji je konstatirao da živimo u vrijeme zagušenja i buke, kada se većina marketingaša fokusira na to kako doprijeti do širokih masa prekidajući ih svojim porukama u onom što rade, i to vrlo često izvikujući ih što glasnije mogu. Današnji marketing Godin je usporedio s udvaranjem. U onom trenu kada se brand/proizvod svidi korisniku, kada ga odluči spomenuti, tvrtka dobiva dozvolu za daljnju komunikaciju. Nema vikanja, niti sistema beskrajnih pokušaja i neuspjeha.
Također je istaknuo da tvrtke koje će nastaviti stvarati obične proizvode za obične ljude nemaju budućnost . Opstaju oni jedinstveni, koji znaju kako ispričati i ponašati se u skladu sa 'svojom pričom', jer takve se priče šire. Pritom nije važna brojnost klijenata. Pojedinac ima veću moć nego nekad jer njegov glas, zahvaljujući internetu, mogu čuti milijuni ljudi.
Marketeri budućnosti su oni koji će povezivati i voditi ljude poput plemena povezanih oko zajedničkih interesa, oni koji prepoznaju da je činjenica tko ih čuje puno važnije od one koliko ih ljudi čuje. Svoje izlaganje je zaključio tezom da je vrijeme u kojem su uspješni oni ljudi koji rade prema uputama, završilo. Stiglo je vrijeme 'elite' koju odlikuje kompetentnost. Što god radili, nije važno savršenstvo, već stvaranje jedinstvene vrijednosti koja će dotaknuti ljude. (Martina Lovrić)
