Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) do 30. lipnja ove godine u obrazovanje za potrebe tržišta rada uključeno je 3.868 nezaposlenih osoba.
Prekvalifikacija i dodatno obrazovanje nezaposlenih redovito se navode kao mjere povećanja mogućnosti za dobivanje posla, posebice kada je riječ o dugotrajno nezaposlenim osobama niže razine obrazovanja i skupinama kao što su mladi koji su prekinuli srednjoškolsko obrazovanje i žene nižeg ili neadekvatnoga obrazovanja. Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) do 30. lipnja ove godine u obrazovanje za potrebe tržišta rada uključeno je 3.868 nezaposlenih osoba, što je pokazatelj velike zainteresiranosti neobrazovanih osoba za tu mjeru, ističe Irena Bačelić, rukovoditeljica Odjela pripreme za zapošljavanje u HZZ-u.
A prema analizi uspješnosti koju rade područne službe HZZ-a, od 50 do 60 posto osoba koje su prošle program obrazovanja za potrebe tržišta rada zapošljava se u roku šest mjeseci od završetka programa. HZZ-ov model obrazovanja nezaposlenih uključuje programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i stručnog usavršavanja. O razini obrazovanja ovisi u koju od tih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena, pa se tako osobe sa završenom osnovnom školom uključuju u programe stručnog osposobljavanja, u kojima stječu praktične vještine, piše Hrvoje Balenović u Business.hr-u.
U programe prekvalifikacije uključuju se osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu. Stručna usavršavanja specijalizirani su programi obrazovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela, autocad operater…). "Kako bi se prevladao problem niske stope zapošljavanja osoba s neadekvatnim obrazovanjem i uspješno zadovoljile potrebe tržišta rada, a uzimajući u obzir odredbe Europske komisije, prema kojima zemlje članice EU i buduće članice trebaju razviti fleksibilan i jasan način ostvarivanja cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslih kako bi se poboljšala zapošljivost i osiguralo olakšanje ulaska mladih na tržište rada, potrebno je povećati broj polaznika u obrazovanju odraslih. Važno je i razvijati svijest o tome kako je potrebno stalno nadograđivati vlastita znanja i vještine te tako ostati konkurentan na tržištu rada i povećati motivaciju nezaposlene osobe za uključivanje u programe obrazovanja", objašnjava Irena Bačelić.
"Sve nezaposlene osobe koje se prijave u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prolaze individualno savjetovanje, gdje savjetodavac za zapošljavanje procjenjuje postoji li potreba za uključivanje u proces pripreme za zapošljavanje zbog nedovoljne razine obrazovanja i zapošljivosti. Osobe za koje se procijeni da nisu spremne za ulazak na tržište rada uključuju se u obrazovne programe prema planovima koje područne službe kreiraju svake godine ovisno o potrebama lokalnog tržišta rada. Nakon toga se putem javnog natječaja odabiru obrazovne ustanove koje provode planirane obrazovne programe, a kojima Zavod pokriva troškove obrazovanja u potpunosti", otkriva Bačelić.
Podaci informatičarskog učilišta Algebra pokazuju pak nisku razinu motiviranosti za dodatno obrazovanje uopće. Algebra, naime, u suradnji s Centrom za poslovna istraživanja Prizma jednom godišnje ispituje općeniti stav naših građana prema obrazovanju, tj. jesu li se općenito usavršavali na bilo koji način u proteklih godinu dana (školovanja, konferencije, stručni skupovi, predavanja…) i koji su razlozi za i protiv ulaganja u znanja i vještine.
"Ta je brojka u padu u odnosu na 2009. i trenutačno je tek trećina radno najintenzivnijeg stanovništva u dobi od 17 do 40 godina pohađala razne vidove školovanja. Glavni razlog nepohađanja obrazovanja koji ljudi navode ove godine, uz recesiju, jest činjenica da im 'školovanje ne pomaže u životu', što je glavni problem društva u cijelosti. A tome valja dodati i podatak da su po ulaganju u cjeloživotno obrazovanje pri samom začelju zemalja EU. Naime, kod nas se samo 2,3 posto odraslih u dobi od 15 do 64 godine uključuje u razne vidove obrazovanja, u odnosu na EU prosjek od 10,5 posto", otkriva Hrvoje Balen, član Uprave Algebre.
Za razliku od ostatka gospodarstva, hrvatski sektor informacijsko-komunikacijskih (ICT) tehnologija pokazao je veću otpornost radnih mjesta u vrijeme recesije te bi bilo logično očekivati da će se u sljedećem razdoblju pojaviti nešto jači interes za prekvalifikacijom u smjeru IT zanimanja. Pritom se ne smije zaboraviti, podsjeća Balen, da su se početkom recesije znatno smanjili i obrazovni budžeti u hrvatskim tvrtkama, čime su zaposlenici ostali oslonjeni sami na sebe u smislu stjecanja novih znanja i vještina prijeko potrebnih na modernim radnim mjestima.
Zastarijevanje znanja u IT branši možda je i najistaknutije jer vrijeme razvoja novih tehnologija sve se više skraćuje i time stavlja pritisak na stalno usavršavanje IT stručnjaka. "Kao najveći IT školski centar u jugoistočnoj Europi ustanovili smo kroz generacije svojih polaznika da je za potpuni uspjeh pojedinca neizostavno vezati edukaciju s vanjskom evaluacijom, tj. certifikacijom, jer se tek tako mogu mjeriti stvarna postignuća. Za gotovo sve tehnologije postoje sustavi certifikacije koje razvijaju tvrtke i organizacije kao što su Microsoft, Cisco, IBM i slični kroz koje stručnjaci mogu konstantno provjeravati svoje vještine, neovisno o načinu učenja, tj. svladavanja novih tehnologija ili procedura", zaključuje član Uprave Algebre. (T. B.)
Izvor: Business.hr
