Share
Tweet
Share
Send to friend

Zadovoljstvo poslom

Portal MojPosao (www.MojPosao.net) proveo je tijekom svibnja istraživanje kojim se nastojalo saznati koliko su ljudi trenutno zadovoljni poslom. Istraživanje je provedeno na petstotinjak ispitanika koji su podijeljeni u dvije skupine, ovisno o tome imaju li trenutno posao ili ne. U nastavku se nalaze odgovori ispitanika koji su trenutno zaposleni – jesu li zadovoljni svojim poslom te na koji način se odražava njihovo nezadovoljstvo, a rezultati su uspoređeni s rezultatima istog istraživanja koje je prevedeno 2005. godine.

Rezultati istraživanja pokazali su kako je najviše ispitanika zadovoljno svojim trenutnim poslom (njih 45%), dok je s druge strane 29% ispitanika nezadovoljno svojim poslom. Ostali ispitanici (njih 27%) trenutnim poslom nisu niti zadovoljni niti nezadovoljni. Zanimljivo je kako su ispitanici, unatoč gospodarskoj situaciji, svojim poslom zadovoljniji nego prije pet godina kada je samo 36% ispitanika bilo zadovoljno svojim poslom, dok je čak 37% ispitanika bilo nezadovoljno. Svojim su poslom najzadovoljniji ispitanici koji rade u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu – njih je 52% zadovoljno svojim poslom, dok za razliku od njih, najmanje zadovoljnih zaposlenika ima među ispitanicima koji rade u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu, gdje je samo 40% ispitanika zadovoljno. Najviše nezadovoljnih zaposlenika ima među ispitanicima koji rade u državnim tvrtkama (njih 35% je nezadovoljno), a najmanje nezadovoljnih ima među ispitanicima koji rade za strane tvrtke u privatnom vlasništvu(21%) ili za strane institucije (22%).

Nadalje, najzadovoljniji su ispitanici u malim tvrtkama i institucijama (46% zadovoljnih) u odnosu na srednje velike i velike tvrtke u kojima je zadovoljno 43% ispitanika, te ispitanici sa srednjom stručnom spremom (46% zadovoljnih) u odnosu na ispitanike s višom i visokom stručnom spremom (43% zadovoljnih). Kao što se može i očekivati, s visinom mjesečnih neto primanja raste i broj zadovoljnih ispitanika. Tako je među ispitanicima čija su primanja veća od 8.000 kuna 57% zadovoljno svojim trenutnim poslom, dok je kod ispitanika s mjesečnim primanjima manjim od 4.000 kn samo 34% zadovoljnih svojim poslom. S druge strane, zadovoljstvo poslom se smanjuje ovisno o radnom iskustvu, pa su tako svojim poslom najzadovoljniji ispitanici koji imaju između 4 i 6 godina radnog iskustva (48% zadovoljnih), dok je najviše nezadovoljnih ispitanika među onima s više od 10 godina iskustva (36% nezadovoljnih).

Što se tiče percepcije radnog mjesta, velika većina ispitanika (njih gotovo 90%) osjeća se dorasla radnim zadacima. Ispitanici nadalje poštuju profesionalnost i znanje svojih nadređenih, uspješno se nose s razinom stresa na poslu, osjećaju da koriste svoja znanja i sposobnosti te uglavnom smatraju svoj posao zanimljivim. S druge strane, ispitanici se najmanje slažu s tvrdnjom da su adekvatno plaćeni za svoj posao (manje od trećine ih smatra da su adekvatno plaćeni), a manje od polovice ispitanika smatra kako na trenutnom poslu ostvaruje svoje potencijale te da njihova trenutna pozicija odgovara njihovim sposobnostima.

Kao najvažniji uvjet za rad i muškarci i žene navode odnose s kolegama. Muškarcima je na drugom mjestu po važnosti razina odgovornosti (ženama je taj uvjet na četvrtom mjestu), a ženama samostalnost u radu. U ovo krizno vrijeme zanimljivo je kako je plaća ispitanicima tek na 12. mjestu po važnosti, dok je recimo sigurnost radnog mjesta ženama na petom mjestu po važnosti, a muškarcima na sedmom. Kao najmanje važne uvjete za posao ispitanici navode mogućnost hijerarhijskog napredovanja, bonuse i ostale beneficije te 'politiku tvrtke'.

Iako je muškarcima mogućnost ostvarivanja svojih potencijala tek na desetom mjestu po važnosti, a visina primanja na dvanaestom mjestu, to su područja u kojima su najmanje zadovoljni do sada postignutim. Nasuprot tome, muškarci osjećaju kako su najviše postignuli u područjima ostvarene razine samostalnosti u poslu, odnosa s kolegama te odnosa s nadređenima.

S druge strane, iako je ženama hijerarhijsko napredovanje među manje važnim uvjetima posla, to je istovremeno dio posla kojim su one najmanje zadovoljne – samo 18% žena izjavilo je kako je zadovoljno mogućnošću hijerarhijskog napredovanja na trenutnom poslu. Žene također smatraju kako ne dobivaju zasluženo priznanje za postignute rezultate te je svega 23% žena zadovoljno priznanjem koje dobivaju na trenutnom poslu. Slično kao i kod muškaraca, žene su najzadovoljnije postignutim u području odnosa s kolegama te razini samostalnosti u obavljanju posla.

Ako su nezadovoljni trenutnim poslom 66% ispitanika intenzivno razmišlja o promjeni posla, a 44% ispitanika ulaže manje truda u obavljanje radnih zadataka. Četvrtina ispitanika koji su nezadovoljni poslom ne mari za poslovne rezultate tvrtke, a 16% ispitanika si 'skraćuje' radno vrijeme zabušavanjem. Najmanje ispitanika svoje nezadovoljstvo iskazuje lošim odnosom s kolegama i nadređenima (7%). Potaknuti nezadovoljstvom, o promjeni radnog mjesta u najvećoj mjeri razmišljaju ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (njih 71%), dok je takvih u državnim institucijama 59%. Metodi ulaganja manje truda u obavljanje posla kao izraza nezadovoljstva pak najčešće pribjegavaju zaposleni u državnim tvrtkama (50%).

Najviše ispitanika, njih gotovo trećina (29%), u daljnjem razvoju karijere očekuje promjenu tvrtke zbog prilike za vlastito napredovanje. Petina ispitanika (19%) očekuje napredak poslovanja cijele tvrtke te samim time i vlastito napredovanje,a petina (19%) očekuje usvajanje novih znanja i vještina u svojoj struci. U daljnjoj karijeri najmanje ispitanika očekuje promjenu nadređenog, održavanje postojećeg statusa ili pokretanje vlastitog poslovanja.

Istraživanje je pokazalo kako najveći broj ispitanika 'pristojnom' plaćom smatra onu između 8.000 i 10.000 kuna pa bi tako petina ispitanika (prosječno 21%) pristala na ulaganje dodatnog truda i vremena u posao (prekovremeni rad, manje dana godišnjeg odmora, rad i neradnim danima) ako bi time dostigli ta primanja, a isto toliko ispitanika (21%) bilo bi spremno na dodatne napore za primanja od 10.000 do 15.000 kuna. Žene nešto manje vrednuju svoj rad pa je tako njih 26% dodatni trud i vrijeme spremno uložiti za primanja od 8.000 do 10.000 kuna, dok je za isti iznos spremno ulagati samo 17% muškaraca. S druge strane, veći broj muškaraca (njih 19% u odnosu na 13% žena) uopće nije spremno na dodatna ulaganja za veću plaću te su izjavili kako se njihovo slobodno vrijeme ne može platiti.

No, percepcija 'idealne plaće' znatno se mijenja ovisno o trenutnim primanjima pa tako za potpunu predanost poslu te ulaganje dodatnog truda i vremena, ispitanici uglavnom očekuju gotovo duplo veća primanja u odnosu na trenutna. Tako bi ispitanici kojima su trenutna mjesečna primanja do 4.000 kuna pristali na ulaganje dodatnog truda i vremena za plaću od 8.000 do 10.000 kuna (32%) te za plaću od 6.000 do 8.000 kuna (29%). Ispitanici s plaćom od 4.000 do 6.000 kuna dodatno vrijeme i trud uložili bi za plaću od 8.000 do 10.000 kuna (29%) te za plaću od 10.000 do 15.000 kuna, a ispitanici s primanjima između 6.000 i 8.000 kuna poslu bi se potpuno posvetili za mjesečnu plaću od 10.000 do 15.000 kuna (42%). Ispitanici koji su pak već dostigli višu razinu primanja (iznad 8.000 kuna) potpuno bi se posvetili poslu tek za znatno veća primanja i to više od 20.000 kuna (njih 32%) te od 15.000 do 20.000 kuna (njih 29%).

Ispitanici s većim primanjima također su u manjoj mjeri spremni na dodatna ulaganja u posao, pa tako 27% ispitanika s plaćom većom od 8.000 kuna smatra kako se njihovo slobodno vrijeme ne može platiti, a isto smatra 18% ispitanika s plaćom između šest i osam tisuća kuna, 13% s plaćom od četiri do šest tisuća kuna te svega 10% onih s plaćama ispod 4.000 kuna.

Kako bi povećali svoje zadovoljstvo poslom i primanjima, ispitanici su prvenstveno spremni ulagati svoje slobodno vrijeme za pohađanje edukacija (njih 73%). Slobodno vrijeme vikendima za odrađivanje radnih zadataka spremno je uložiti 46% ispitanika, a 43% ispitanika uložilo bi dostupnost tijekom godišnjeg odmora za rješavanje hitnih zadataka. Najmanje ispitanika je za zadovoljstvo poslom i veća primanja spremno žrtvovati dane godišnjeg odmora.

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.