Share
Tweet
Share
Send to friend

Djeca krize

Istraživanje pod nazivom 'Djeca krize', kojim se nastojalo saznati kako hrvatski građani proživljavaju 'krizno razdoblje' i što očekuju u budućnosti, proveli su www.MojPosao.net i www.business.hr tijekom prosinca 2009. godine na više od 1.500 ispitanika.

1. Utjecaj krize i njeno trajanje

Velika većina ispitanika (njih 82%) izjavila je kako se gospodarska kriza osjeti u tvrtki u kojoj rade, dok je 11% ispitanika izjavilo kako se kriza još ne osjeti, ali su uvjereni da hoće. No, ima i pozitivnih primjera, pa je tako 5% ispitanika izjavilo kako gospodarske krize u tvrtki u kojoj rade neće biti, a 2% ispitanika je izjavilo kako je kriza čak imala pozitivan utjecaj na poslovanje tvrtke u kojoj rade.

Tvrtke se protiv gospodarske krize bore raznim sredstvima, a najčešće su metode zamrzavanje novog zapošljavanja, zatim smanjenje plaća i rezanje troškova edukacije te smanjivanje budžeta pojedinih odjela.

Kad se radi o očekivanjima ispitanika vezanim za budućnost, polovica ispitanika smatra kako će kriza trajati još godinu do dvije, dok je 43% ispitanika pesimističnije i smatra da će kriza trajati još više od dvije godine. Optimista koji smatraju kako će kriza završiti ove godine je svega 7%.

Visokoobrazovani ispitanici optimističniji su od onih sa srednjom stručnom spremom, a svjetliju budućnost vidi i veći broj mlađih ispitanika. U skladu s tim, 11% ispitanika u skupini do 30 godina smatra da će kriza završiti ove godine, a takvih je i 7% u skupini od 31 do 40 godina, odnosno tek 3% onih koji imaju više od 41 godinu. Da će kriza trajati više od dvije godine smatra trećina najmlađih ispitanika (33%), 41% onih u skupini 31 do 40 godina te čak 59% ispitanika iz skupine starijih od 41 godine.

Najpesimističniji ispitanici su oni koji rade u hrvatskim institucijama – njih 51% smatra da će kriza trajati još više od dvije godine, a odmah iza njih su ispitanici koji rade u državnim tvrtkama. S druge strane, među najoptimističnijim ispitanicima su oni koji rade za privatne tvrtke, pa tako njih 9% smatra da će kriza završiti ove godine, dok ih 52% smatra da će kriza završiti za godinu do dvije.

Iako mjere borbe protiv krize uglavnom uključuju veći broj teških odluka, najviše ispitanika bi se rado uhvatilo u koštac i s takvim problemima, tako da gotovo polovica ispitanika (njih 41%) smatra kako bi oni sami bili idealni vlasnik tvrtke u kojoj bi najradije radili. Raditi za stranog vlasnika idealnim drži petina ispitanika (20%), dok bi za državu najradije radilo manje od petine ispitanika (njih 18%). Najmanje su 'popularni' hrvatski vlasnici poduzeća za koje bi najradije radilo svega 17% ispitanika. U percepciji idealnog vlasnika tvrtke dosta su izražene generacijske razlike. Iako sve generacije preferiraju vlastito poslovanje, najpoželjniji vlasnici tvrtke u kojoj bi radili, mladima do 30 godina (27%) i onima s visokom stručnom spremom (22%) su strani poslodavci. Za strane poslodavce su s druge strane najmanje spremni raditi ispitanici stariji od 41 godine, koji kao poslodavca (osim samih sebe) uvjerljivo preferiraju državu (25% ispitanika).

2. Budućnost

Najviše ispitanika (njih 35%) smatra da će im u životu biti bolje tek za godinu do dvije, petina ispitanika smatra da će im biti bolje za manje od godine dana (21%), četvrtina ispitanika (njih 24%) smatra da će im biti bolje tek za više od dvije godine, dok čak petina ispitanika (21%) smatra da će im u slijedeće dvije godine biti sve gore.

Kad se radi o očekivanjima od budućnosti, najmlađi su ispitanici ujedno i najoptimističniji, pa tako njih svega 17% smatra da će im u slijedeće dvije godine biti sve gore, dok isto smatra čak 34% ispitanika starijih od 41 godinu. Nadalje, dok 25% najmlađih i 23% ispitanika iz skupine 31 do 40 godina smatra da će im biti bolje već za manje od godine dana, svega 10% ispitanika starijih od 41 godine smatra isto. Optimizam je više zastupljen i kod ispitanika s višim stupnjem obrazovanja te kod ispitanika koji rade u tvrtkama u privatnom vlasništvu. Pesimizmu su s druge strane skloniji ispitanici sa srednjom stručnom spremom te oni koji su zaposleni u hrvatskim institucijama, odnosno u tvrtkama u državnom vlasništvu.

U tekućoj godini većina ispitanika (njih 70%) ne očekuje povišicu, petina ispitanika smatra da će dobiti povišicu (20%), dok ih 11% ne može procijeniti. Slično kao i povišicu, većina ispitanika ove godine ne očekuju napredovanje (63%). Ipak, četvrtina ispitanika očekuje da će napredovati, a 12% ispitanika je neodlučno. Napredovanje i/ili povišicu u većoj mjeri očekuju muškarci, zatim mlađi ispitanici, visokoobrazovani te ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama.

3. Utjecaj krize na život

Gotovo su svi ispitanici (njih 94%) izjavili kako kriza utječe na njihov život – 46% ispitanika izjavilo je kako kriza jako utječe na njihov život, dok je 50% ispitanika izjavilo da kriza utječe na njihov život, ali malo. Svega 4% ispitanika izjavilo je kako kriza nije imala utjecaja na njihov život. Kriza ima nešto veći utjecaj na žene nego na muškarce, a njome su više zahvaćeni ispitanici iz starijih dobnih skupina. Iako kriza ima značajnu ulogu u životima velike većine ispitanika, više utječe na živote ispitanika sa srednjom stručnom spremom, a ujedno se jače osjeti i kod zaposlenika u privatnim tvrtkama.

Od ispitanika koji su izjavili kako im kriza utječe na život najviše je ispitanika izjavilo kako im se smanjila plaća (54%). Petina ispitanika (20%) izjavila je kako je plaća smanjena partneru/partnerici, dok je 11% ispitanika izgubilo posao uslijed krize. Smanjenje plaće u većoj je mjeri zahvatilo starije ispitanike, dok bi mlađi ispitanici češće ostali bez posla.

4.Posao i poslovna budućnost

Najvećem broju ispitanika (85%) posao predstavlja novac, a zadovoljstvo u poslu ističe dvije trećine ispitanika (66%). Za 38% ispitanika posao znači karijeru, dok 31% ispitanika ističe ugled. Značenje posla podjednako je bez obzira na spol i dob ispitanika, dok s obzirom na obrazovanje ispitanici visoke stručne spreme, osim novca kao svrhu posla u većoj mjeri ističu zadovoljstvo, karijeru i ugled.

Više od petine ispitanika (njih 22%) ne razmišlja gdje se vide za pet godina. 17% ispitanika za pet godina se vidi u drugoj tvrtki i na drugom radnom mjestu, dok se isto toliko ispitanika (17%) za pet godina vidi u vlastitoj tvrtki. Čak 16% ispitanika se za pet godina vidi u istoj tvrtki na istom radnom mjestu, a najmanje ispitanika (njih 10%) se za pet godina vidi u drugoj tvrtki, ali na sličnom radnom mjestu.

Mlađi ispitanici imaju jasniju viziju budućnosti i skloniji su promjenama u odnosu na starije ispitanike. Ispitanici stariji od 41 godinu u većoj se mjeri ne vide u slijedećih pet godina (28%) nego mlađi ispitanici (21% ispitanika mlađih od 30 godina i 19% ispitanika u dobi 31 do 40 godina). Najviše ispitanika iz najmlađe dobne skupine za pet godina se vidi u drugoj tvrtki na drugom radnom mjestu (27%), dok je isto odgovorilo svega 6% ispitanika s više od 41 godinom. Ispitanici stariji od 41 godine u najvećoj se mjeri za pet godina vide u istoj tvrtki na istom radnom mjestu (28%), dok je isto odgovorilo svega 6% ispitanika mlađih od 30 godina.

Iako ispitanici donekle imaju razvijenu viziju svoje budućnosti, većina ih je spremna reagirati i na nove poslovne prilike. U skladu s time, trećina ispitanika (33%) spremna se preseliti zbog posla i to bez obzira radi li se o preseljenju unutar države ili u inozemstvo. Samo u inozemstvo preselilo bi 16% ispitanika, a isto toliko ispitanika bi preselilo, ali samo unutar Hrvatske. Unatoč novim mogućnostima, petina ispitanika (njih 20%) nije spremna promijeniti mjesto prebivališta zbog bolje poslovne prilike.

5. Životni strahovi i vrijednosti

Najviše ispitanika (njih 45%) trenutno se u životu najviše boji bolesti. Za petinu ispitanika (20%) gubitak posla je najveći strah, dok gospodarska kriza sama po sebi predstavlja najveću prijetnju za 14% ispitanika. Ostali se ispitanici boje usamljenosti (6%), gubitka partnera/ice (5%) i socijalnih nemira (4%), dok se samo 1% ispitanika boji terorizma. Muškarci i žene imaju iste strahove, a mlađi se ispitanici u manjoj mjeri boje bolesti nego stariji ispitanici, ali se nešto više boje usamljenosti i gubitka partnera/ice.

Za većinu ispitanika (53%) obitelj je trenutno najvažnija u životu. Slijede zdravlje (26%), ljubav (7%) i pravednost (5%). Novac je najvažniji za tek 3% ispitanika, a prijateljstvo za 2%. Ženama je obitelj nešto važnija (56%) nego muškarcima (50%), a razumljivo je i kako ispitanicima do 30 godina obitelj nije toliko važna koliko starijim ispitanicima, iako je i njima ona na prvom mjestu po važnosti. Obitelj je na prvom mjestu vrijednosti za 40% ispitanika do 30 godina starosti te 59% onih u dobi od 30 do 40 godina i 58% onih starijih od 41 godine. Mlađi ispitanici u odnosu na starije veću važnost pridaju ljubavi, pravednosti, novcu i prijateljstvu.

6. Osobni dug, krediti i osiguranje

Najviše ispitanika, njih trećina (34%) nema osobni dug. Osobni dug do 5.000 eura ima 27% ispitanika, između 5.000 i 30.000 eura duguje 22% ispitanika, dok 16% ispitanika duguje više od 30% eura.

Mlađi ispitanici (do 30 godina) u većoj mjeri nemaju osobni dug (njih 48%), dok zaduženo nije niti 28% ispitanika u dobi od 31 do 40 godina te 29% ispitanika starijih od 41 godine. Najveća dugovanja imaju ispitanici u dobi od 31 do 40 godina od kojih je 21% zaduženo za više od 30.000 eura.

Većina ispitanika (njih 63%) ne namjerava dizati kredit u 2010. godini. Četvrtina ispitanika još nije sigurna hoće li će dizati kredit, a svega 11% ispitanika namjerava se zadužiti u 2010. godini. Od ispitanika koji u ovoj godini namjeravaju podići kredit, najviše njih (35%) kredit namjerava iskoristiti za kupnju nekretnine te adaptaciju i/ili uređenje nekretnine (31%). Čak četvrtina ispitanika (26%) kredit bi iskoristila za vraćanje postojećih dugova, a samo 14% ispitanika kredit bi iskoristilo za edukaciju. U 2010. godini kredit namjerava dići više mladih ispitanika (do 30 godina), a podizanju kredita su skloniji i ispitanici s manjim primanjima (do 4.000 kuna).

Većina ispitanika (68%) ima uplaćeno neku vrstu osiguranja. Svega 8% ispitanika trenutno nema osiguranje jer su morali prestati s uplatama zbog nedostatka financijskih sredstava, dok 24% ispitanika ne plaća osiguranje bilo koje vrste. Od ispitanika koji imaju uplaćeno osiguranje, najveći broj ih osigurava automobil (72%), životno osiguranje uplaćuje 58% ispitanika, a stambeno 47%.

7. Kulturne navike

Ispitanici u najvećoj mjeri posjećuju kina, rock koncerte i muzeje, nešto manje ih posjećuje kazališta, dok najmanji broj ispitanika posjećuje koncerte klasične glazbe.

Kazališta i koncerte klasične glazbe u većoj mjeri posjećuju žene, stariji ispitanici te ispitanici viših stupnjeva obrazovanja. Mlađi ispitanici, kao što se može i očekivati, najčešće posjećuju kina i rock koncerte, dok posjete muzejima spadaju u kulturna događanja u kojima podjednako uživaju sve generacije, iako su i u muzejima nešto češći gosti žene i visokoobrazovani ispitanici.

Najviše ispitanika, njih 40% u proteklih je šest mjeseci pročitalo najmanje četiri knjige, 37% ispitanika je pročitalo dvije ili tri knjige, dok 23% ispitanika u tom razdoblju nije pročitalo niti jednu knjigu. Ispitanici čitaju knjige koje su tematikom najčešće vezane uz posao koji rade (47%), popularnu književnost čitalo je 39% ispitanika, a knjige vezane uz hobije čitalo je 34% ispitanika. Muškarci čitaju manje od žena, a knjige su popularnije kod starijih ispitanika te kod ispitanika viših stupnjeva obrazovanja.



Download cijelog iatraživanja 'Djeca krize' (pdf)

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.