Share
Tweet
Share
Send to friend

Mobilnost radne snage 2005.

Tim tvrtke Selectio d.o.o. za upravljanje ljudskim resursima (www.selectio.hr), u suradnji s portalom MojPosao, centralnim mjestom hrvatskog tržišta rada i s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) ispitao je stavove javnosti i spremnost hrvatskih građana na promjenu prebivališta zbog posla.


Preseljenje zbog bolje poslovne prilike, čak i izvan matične države, vrlo je uobičajeno u razvijenijim zemljama EU, a u SAD-u gotovo svakodnevnica. Skorim ulaskom Hrvatske u EU, otvaranjem tržišta rada i (nadamo se) porastom životnog standarda za očekivati je da će se takav trend proširiti i kod nas.
Kakva je trenutna mobilnost hrvatskih građana i koji bitni faktori utječu na donošenje odluke o preseljenju bili su glavni problemi istraživanja grupe SELECTIO.
Rezultati istraživanja dobar su pokazatelj stavova i tendencija za preseljenjem stanovnika Hrvatske i predstavljaju vrijedan izvor informacija o trenutno vrlo aktualnoj temi.

Sudionici istraživanja bili su po slučaju odabrani posjetitelji portala MojPosao. Od ukupno 296 sudionika glavninu čine mlađi, fakultetski obrazovani ispitanici, samci ili u bračnoj/vanbračnoj zajednici bez djece. U uzorku ima podjednako žena i muškaraca i zastupljeni su ispitanici iz svih županija iako ima nesrazmjerno puno stanovnika Zagreba.
 

Preseljenje zbog posla

Ispitanicima su postavljena dva pitanja kojima je ispitana spremnost na preseljenje. Prvo pitanje odnosi se na preseljenje zbog bolje poslovne prilike, a drugo na preseljenje zbog zadržavanja trenutnog posla.
Čak 79% svih sudionika istraživanja spremno je na preseljenje zbog bolje poslovne prilike.

Analizom odgovora prema kvaliteti trenutnog zaposlenja nailazi se na paradoksalnu situaciju, naime, najmanje spremni na preseljenje su nezaposleni ispitanici. Postotak nezaposlenih ispitanika koji odbija preseljenje je 14% dok je postotak odbijanja kod zaposlenih ispitanika prosječno tek 7%.

Dobiveni podaci u suprotnosti su s uvriježenom predrasudom o manjoj mobilnosti starijih osoba. U kategoriji ispitanika s više od 40 godina samo 3% ispitanika odbija preseljenje zbog bolje poslovne prilike.

Razlike ovisno o obrazovanju nisu značajne. Fakultetski obrazovani ispitanici pristali bi na preseljenje u jednakoj mjeri kao i ispitanici sa završenom srednjom školom.
Pokazalo se da bračni status ne utječe na odluku o preseljenju. Samohrani roditelji najmanje su skloni preseljenju, no razlike su zanemarive.
Najveću spremnost na preseljenje iskazuju stanovnici Dalmacije (96%). U drugim regijama nešto je veći postotak osoba koje nisu spremne na preseljenje, no i dalje je velika većina ispitanih spremna preseliti zbog bolje poslovne prilike.

Kada se ispituje spremnost na preseljenje zbog zadržavanja posla situacija je nešto drugačija. Ispitanike se pitalo da li su spremni preseliti se zbog obavljanja istog posla, za istog poslodavca, s jednakim izazovima i financijskom naknadom, ali u drugom gradu. Samo 43% sudionika pristaje na preseljenje pod tim okolnostima.

Postotak pristanaka na preseljenje je najveći, oko 65%, kod ispitanika iz mjesta manjih od 10 000 stanovnika.

Ispitanici s vrlo visokim primanjima najmanje su skloni promjeni radnog mjesta kako bi zadržali posao (27%). S druge strane, najmanje plaćeni sudionici s primanjima do 2.000 kuna u 50% slučajeva pristaju na preseljenje, a ostali su neodlučni, no nema odbijanja.
 

Koji su glavni razlozi promjene mjesta prebivališta?

Pitanjem "Koji su glavni faktori zbog kojih biste pristali promijeniti prebivalište?" utvrđeni su glavni motivatori preseljenja. Ispitanici su imali mogućnost davanja više odgovora. Kao glavne razloge preseljenja, ispitanici navode u 15% slučajeva veću plaću ili dodatne financijske beneficije. Drugi najčešće spominjani razlog preseljenja je bolja kvaliteta života s 11%, slijede mogućnost osobnog razvoja i razvoja kompetencija te zanimljiviji posao s po 9% odgovora. Bolji međuljudski odnosi na poslu također su visoko pozicioniran razlog promjene prebivališta, spominju se u 7% slučajeva.
 

Financijska naknada za preseljenje

Zahtjevi ispitanika za povišicom su vrlo različiti, a prosječno povećanje plaće koje bi sudionike istraživanja motiviralo na preseljenje iznosi 59%.
Ispitanici se ne razlikuju u svojim zahtjevima za povišicom prema obrazovanju.
Također nema značajne razlike u postocima tražene povišice prema visini primanja sudionika, ali iako je postotak sličan, to znači da ispitanici s većim primanjima traže i veće povećanje plaće. Na primjer, ispitanici koji primaju plaću od 2.000 kn u prosjeku traže povišicu od 1.300 kn, dok ispitanici s primanjima od 10.000 kn u prosjeku pristaju na preseljenje za 4.600 kn višu plaću.
Osim povišice izražene u postotku plaće, ispitano je koliku jednokratnu financijsku naknadu bi sudionici tražili od poslodavaca u slučaju preseljenja.
Ispitanici su navodili vrlo širok raspon iznosa, od minimalno 20.000 pa do 1.000.0000 kn. Najčešće se navodi iznos od 100.000 kn (19%).

Ispitanike je upitano na što bi potrošili dobivenu financijsku naknadu. Najveći dio ispitanika (49%) novac bi potrošio na stambeno zbrinjavanje u novom mjestu boravka, 7% ispitanika dobiveni novac potrošilo bi za novi auto, 11% ispitanika uložilo bi novac u neki od oblika štednje, također 11% u unapređenje kvalitete života, a 5% uložilo bi u sebe, u dodatne edukacije i doškolovanje.
 

Gdje bi Hrvati bili spremni preseliti?

Velika većina ispitanika izjavljuje o spremnosti na preseljenje, no nisu svi spremni preseliti jednako daleko.
56% ispitanika spremno je zbog posla preseliti izvan zemlje, a 24% sudionika bi preselilo samo unutar RH.
Unutar RH najprivlačnije županije za preseljenje su redom: Istarska, Grad Zagreb, Zagrebačka, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska. Najmanje privlačne su: Vukovarsko-Srijemska, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska, Ličko-senjska.


 

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.