Share
Tweet
Share
Send to friend

Prednosti zapošljavanja slijepih osoba

Brzo tipkanje, telefoniranje, masiranje samo su neki od poslova za koje vid nije potreban. "To što je netko slijep, ne znači da nije lojalan i konkurentan radnik, kaže Mira Katalenić, predsjednica ¨Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet.

Prednosti zapošljavanja slijepih osoba

Upravo je završen projekt "Zapošljavanje slijepih osoba – prednost ili nedostatak" u okviru IPA IV. Komponente razvoja ljudskih potencijala. Kroz edukativne radionice poslodavci u sedam hrvatskih županija saznali su kako slijepe i slabovidne osobe u nekim zanimanjima mogu raditi jednako ili bolje od drugih.

Sljepilo je ne spriječava u brzom tipkanju

Administratori, call agenti, maseri, fizioterapeuti, pravnici, psiholozi, prevoditelji, postoji niz takvih zanimanja, saznali smo od Mire Katalenić, predsjednice Hrvatske udruge za školovanje pasa i mobilitet.

Ona iz vlastitog iskustva poznaje položaj slijepih osoba i njihove prednosti. „U minuti mogu napraviti 420 udaraca na pisaćem stroju što je brzina koju sadašnje tipkovnice ne podnose“, kaže skromno na upit o brzini tipkanja što je samo jedan od poslova koju osobe s invaliditetom vida mogu raditi.

U većini slučajeva potreban im je prilagođen kompjuter s govornim softverom koji inače košta 13 do 15 tisuća kuna, ali poslodavcima se troškovi nadoknađuju iz  Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zaštitu osoba s invaliditetom.

Telefonist, trgovac i NKW radnik najčešća zanimanja

Sve prednosti i detalje o zapošljavanju osoba s invaliditetom mogu se saznati u priručniku „Naša je misija zajednička“ koji je sadržajno obuhvatio cjelovitu  tematiku prilagođenih informatičkih rješenja , zanimanja koje profesionalno mogu obavljati slijepe osobe, kao i važnosti mobilnosti i neovisnosti u svakodnevnom životu.

Prema podacima iz Hrvatskog registra osoba s invaliditetom iz 2010. Godine u Hrvatskoj živi više od pola milijuna osoba s invaliditetom od čega gotovo 20 tisuća ima problem s vidom, a njih 3664 ima potpunu sljepoću. Zaposleno je njih samo 489, sudeći prema podacima HZZ-a u travnju 2011. Telefonist, trgovac, nekvalificirani radnik najčešća su zanimanja. (M.D.)

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.