Po broju siromaha nalazimo se na visokom, petom mjestu u Europi. Po strukturi, naši siromasi su mladi, obrazovani, ekonomski aktivni ljudi iz razvijenih i urbanih dijelova zemlje.
Stravični podaci Državnog zavoda za statistiku iz 2010. godine potvrđuju da 20,6% hrvatskih kućanstava godišnje raspolaže s manje novca od praga siromaštva. Za jednočlano kućanstvo to je 25.200, a za četveročlano 52.920 kuna godišnje, prednosi Večernji list.
Osim toga, svaki peti Hrvat ubraja se u kategoriju siromašnih, dok svaki treći Hrvat ne može zadovoljiti neke od osnovnih životnih potreba - riječ je o stopi materijalne deprivacije (lišavanje, oduzimanje) koja kod nas iznosi 32,2%. Ova stopa predstavlja postotak osoba koje žive u kućanstvima koja, isključivo iz financijskih razloga, nisu u mogućnosti uredno najmanje tri stvari sa popisa:
- najamnina
- račun za režije ili kredit
- tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće
- svaki drugi obrok koji sadrži meso, piletinu ili ribu
- podmirenje neočekivanog troška od 2.000 kuna
- telefon
- televizor u boji
- automobil
- grijanje
Mladi i obrazovani siromasi
Paul Stubbs s Ekonomskog instituta u Zagrebu za magazin Banka istaknuo je da stopa materijalne deprivacije više govori o tome koliko je građana doista siromašno od podatka s koliko novca godišnje raspolaže kućanstvo u odnosu na prag siromaštva.
Od ankete DZZ-a prošlo je dosta vremena no, aktualni podaci vjerojatno bi bili još više porazni s obzirom na rastući broj nezaposlenih, ali i rast cijena osnovnih namirnica te energenata.
Pretvori li se postotke iz istraživanja DZZ-a u broj stanovnika, ispada da gotovo milijun Hrvata živi ispod praga siromaštva, a još oko pola milijuna u neimaštini. Najugroženija populacija su ljudi stariji od 65 godina, a najveću stopu rizika od siromaštva imaju žene iz te kategorije.
S manje novca od praga siromaštva raspolaže više od polovice nezaposlenih muškaraca (51,4%), dok je u jednočlanim kućanstvima stopa rizika od siromaštva prilično visoka i iznosi 44,8%.
Takozvano 'novo siromaštvo' podrazumijeva ljude koji su bili aktivni na tržištu rada i to u većoj mjeri muškarci. Za razliku od 'starih siromaha' koji su uglavnom bili niskokvalificirana radna snaga koja teško dolazi do posla, 'novi siromasi' su obrazovani, mladi i ekonomski aktivni. Siromaštvo u Hrvatskoj sada pogađa razvijenije i urbane dijelove Hrvatske.
Inače, Hrvatska se po stopi siromaštva (20,6%) nalazi na petom mjestu u Europi. Ispred nje su Letonija (21,3%), Rumunjska (21,1%), Španjolska (20,7%) i Bugarska (20,7%).
(M.M.)
