Već neko vrijeme Njemačka 'vapi' za uvozom radnika, prvenstveno visokokvalificiranom radnom snagom.
Institut njemačkog gospodarstva (IWF) iz Koelna u svojoj je novoj studiji analizirao utjecaj emigrantske radne snage na njemačko gospodarstvo te došao do rezultata koji zapravo i nisu toliko iznenađujući. Njemačka ekonomija ne bi mogla preživjeti, a kamoli odlično poslovati bez visokokvalificiranih stručnjaka koji su porijeklom izvan Njemačke.
U proteklih deset godina je od ukupnog broja useljenika čak jedna četvrtina njih imala završen fakultet, a među njima je 12% njih s diplomama matematike, informatike, tehničkih i prirodnih znanosti, što se posebice traži na njemačkom tržištu rada.
Također, broj fakultetski obrazovanih useljenika je od 2000. do 2009. godine narastao za 11%, a među njima su – objašnjava direktor IWF-a Michael Hether – 'naročito dobro kvalificirani useljenici iz južnoeuropskih država, posebice iz Grčke i Španjolske'.
Čak 46% useljenika iz ovih država ima fakultetsku diplomu, a 15% njih iz traženih tehničkih znanosti.
Toga su svjesni sve više i u vladajućem CDU-u kancelarke Angele Merkel, pa je tako njihov zastupnik Michael Fuchs već predlagao da se ciljano reklamira useljavanje u Njemačku. 'U državama na jugu i istoku Europe ima mnogo odlično obrazovanih mladih ljudi koji su nezaposleni. Svi oni traže posao', objasnio je Der Spiegelu Fuchs.
No IWF-ova studija otkriva i da visokoobrazovani useljenici u sve većoj mjeri preuzimaju i visoke pozicije u svojim firmama, pa i u društvu općenito.
Useljenici tako postaju profesori, voditelji tehničkih odjela u tvrtkama, pa i pravnici i liječnici. Već ih je od sveukupnog broja useljenika oko 21% na tzv. vodećim pozicijama, što je jednak omjer kao i u općoj populaciji.
Izvor: tportal.hr
