U sljedećih 20 godina gotovo 50 posto sadašnjih zanimanja bit će zastarjelo pa će nestati ili tražiti mnogo manji broj radnika, a 'rodit' će se mnoštvo drugih.
Akademik dr.sc. Ivo Šlaus, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković, stručnjak u području fizike čestica i nuklearne fizike, u intervjuu za Novi list komentirao je odgovornost znanstvenika za budućnost i dobrobit čovječanstva, priče o 'odljevu mozgova' kad uđemo u EU te govorio problemu (ne)zaposlenosti.
"Suvremenu ekonomiju obilježavaju ne samo financijske i ekonomske krize nego i to što čovjek proizvodi smeće i štetu tako da je tzv. ekološki otisak 30 posto veći nego što Zemlja može apsorbirati. Prednost BDP-a je da je vrlo jednostavan i mjeri ekonomsku aktivnost bez obzira na to je li štetna, poput proizvodnje oružja, ili korisna kao proizvodnja hrane, lijekova ili istraživanja. Moramo razviti indikatore koji mjere što je u ekonomskom životu bitno", kazao je akademik Šlaus.
"Zaposlenje je ekonomski ekvivalent političkih prava, npr. prava na izbor. Postotak zaposlenih u EU je niži od 65 posto, a cilj je dostići 75 posto. U Hrvatskoj je zaposlenost i niža. Postotak zaposlenosti je relativno jasan, promptan i točan indikator, pa zagovaram njegovo korištenje. No i to je statistički pokazatelj i nipošto ne znači da traži da se svako radno mjesto održava vječno. Brzi razvoj prouzrokuje brze promjene: one se mijenjaju i nemoguće je stalno raditi isto. U sljedećih 20 godina gotovo 50 posto sadašnjih zanimanja bit će zastarjelo pa će nestati ili tražiti mnogo manji broj radnika, a 'rodit' će se mnoštvo drugih. Sigurno će trebati sve više obrazovanja i to naročito cjeloživotnog obrazovanja", zaključio je akademik.
