Share
Tweet
Share
Send to friend

Zatvorenici kao deficitarni radnici

Branje grožđa i maslina, sakupljanje smilja, čišćenje vinograda, radovi na plinofikaciji samo su dio poslova kojima se, izvan visokih zatvorskih zidina, mogu baviti osobe na odsluženju kazne u Šibenskom zatvoru.

Zatvorenici kao deficitarni radnici

Potražnja za ovom vrstom radne snage, Šibenski tjednik saznaje od Josipa Višića, upravitelja šibenskog zatvora, iznimno je velika, a na rad izlaze samo uzorni zdravstveno sposobni zatvorenici, koji su odslužili dvije trećine zatvorske kazne.

“Mnoge poslodavce moramo odbiti jer jednostavno nemamo toliko zatvorenika koji bi mogli obavljati takvu vrstu poslova. Svi oni, da bi uopće dobili mogućnost rada vani, moraju prvo dati suglasnost da žele raditi, zatim se obavlja procedura rizičnosti, a suglasnost za rad mora dati i Uprava za zatvorski sustav. U šibenskom zatvoru trenutno imamo desetak zatvorenika koji već dvije godine konstantno s manjim prekidima rade na vanjskim poslovima poput rezidbe i čišćenja vinograda”, objašnjava upravitelj.

Rad zatvorenika u hrvatskim zatvorima tj. izvan njih nije obavezan, ali je među kažnjenicima vrlo popularan. Riječ je o ne tako dobro plaćenim poslovima na kojima zatvorenici na ruke dobiju tek 25%. Primjerice, u berbi babića na Jadrtovcu zarade tek 16 kuna na dan.

“Hvala Bogu, kod nas nije bilo bijega kao u nekim zatvorima, a niti radnih ozljeda. Ovi poslovi su među zatvorenicima jako popularni jer znače slobodu koje u zatvoru nema. Što se plaće tiče, zatvorenici dobiju tek četvrtinu zarađenog, ostatak ide zatvoru koji u nekim postotcima novac ulaže u poboljšanje uvjeta života i rada zatvorenika. Mi smo, primjerice, lani tim novcem kompletno urediti jednu kupaonicu za zatvorenike”, kaže Višnjić.

Oko 150 šibenskih zatvorenika na raspolaganju imaju i rad u zatvoru, na poslovima u kuhinji, praonici, skladištu, knjižnici i zatvorskoj prodavaonici. Riječ je o poslovima na kojima radi tek 30% zatvorenika koji ne rade puno radno vrijeme i bolje su plaćeni od zatvorenika koji rade van zatvora i plaća ih država (ali to im ne ide u radni staž).

Država za svakog zatvorenika mora potrošiti oko 200 kuna dnevno – samo hrana košta oko 40 kuna. Hrvatski su zatvori pretrpani – ove godine šibenski se zatvor može pohvaliti sa 48 zatvorenika manje nego lani. Trenutno zatvorsku kaznu služi 150 zatvorenika. Lani u ovo vrijeme bilo ih je 198.

Poduzetnici ne plaćaju na vrijeme ni zatvorenike?

Rad zatvorenika izvan zatvora postao je popularan prije tri godine kada su poduzetnici počeli sve više tražiti jeftinu, uglavnom sezonsku, radnu snagu.

Prvi ugovor šibenski je zatvor sklopio s Badelom.

Pri odabiru ugovora koji se sklapaju s Upravom zatvora često se ide na sigurne poslove jer je bilo slučajeva da zatvorenici rade, ali da naknadu za učinjeno Zatvor dobije tek za godinu dana.

Izvor: Slobodna Dalmacija
 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.