Državni zavod za statistiku objavio je rezultate koji se odnose na broj stanovnika prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku.
Prema rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva, u Hrvatskoj živi 4.284.889 osoba, koje su prosječno stare 41,7 godina. Gotovo je udvostručen broj nevjernika.
U Hrvatskoj je na dan 31. ožujka 2011. živjelo 4.284.889 ljudi, što je oko šest tisuća manje od ranije objavljenih preliminarnih podataka. Od toga je 2.066.335 muškaraca, a 2.218.554 žena.
Prosječna starost popisanih je 41,7 godina - muškarci imaju prosječno 39,9, a žene 43,3 godina. Najstarije su bile dvije žene, koje su u trenutku provođenja popisa imale 106 godina. Jedna je živjela u Sisačko-moslavačkoj, a druga u Šibensko-kninskoj županiji. Inače, na spisku iz 2001. godine prosječna je starost bila 39,3 godina.
Kada je riječ o nacionalnim manjinama, najveći udio čine Srbi, kojih ima 186.633 ili 4,36 posto, što je oko 15 tisuća manje u odnosu na popis proveden 2001. godine. Slijede Talijani (17.807), Albanci (17.513), Romi (16.975) i Mađari (14.048).
Valja napomenuti da u Državnom zavodu za statistiku tvrde kako zbog promijenjene metodologije nije uputno uspoređivati nove podatke s podacima iz popisa 2001. godine.
Utrostručen broj Istrijana, Hercegovaca tek 75
Nacionalno neizjašnjenih bilo je 26.763 osoba, dok je regionalnu pripadnost kao narodnost navelo 27.225 osoba, uglavnom u Istarskoj županiji, gdje čine udio od 12,11 posto, što je gotovo triput veći postotak u odnosu na 2001. godinu.
Prema podacima DZS-a u Hrvatskoj živi tek 75 Hercegovaca, 331 Jugoslaven, 705 Dalmatinaca, 50 Primoraca, 133 Slavonca, 135 Međimuraca i 139 Zagoraca.
Katolika 86 posto, udvostručen broj nevjernika i agnostika
Najveći dio stanovništva izjasnio se katolicima (3.697.143 ili 86,28 posto), što je tek blagi pad u odnosu na 2001. godinu (3.897.332 ili 87,83 posto). Slijede pravoslavci (190.143 ili 4,44 posto) te nevjernici i ateisti(163.375 ili 3,81 posto).
U odnosu na 2001. godinu broj nevjernika, ateista i agnostika porastao je za gotovo 100 tisuća na oko 195 tisuća.
Hrvatsko-srpski i srpsko-hrvatski i dalje prisutni kao materinski jezici
Hrvatskim je kao materinskim jezikom govorilo 4.096.305 ili 95,60 posto popisanih, slijede srpski (52.879 ili 1,23 posto), talijanski (18.573), albanski (17.069) i bosanski (16.856). Zanimljivo je da je hrvatsko-srpski materinski jezik za 3.059, a srpsko-hrvatski za 7.822 popisanih.
Daleko najveći broj popisanih hrvatski su državljani (99,41 posto), uključujući i 84.885 osoba s dvojnim državljanstvom. Popisano je 22.527 stranih državljana, dok je tek 749 ljudi bez državljanstva.
Rezultate možete provjeriti i na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr).
Ostale podatke Popisa 2011., Državni zavod za statistiku objavljivat će tijekom 2013. godine.
Podsjetimo, popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj 2011. godine. Metodologija korištena u Popisu 2011. usklađena je s Preporukama Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine.
Izvor: Dnevnik.hr
