Zbog manjka novca u državnoj blagajni u Hrvatskoj je paradoksalna situacija: nedostaje nam 4.300 liječnika da bismo zadovoljili europski prosjek, a istovremeno oni koji završe medicinski fakultet ne mogu stažirati jer Ministarstvo nije raspisalo natječaj za pripravnički staž.
Prosječna dob hrvatskog liječnika je viša od 55 godina, a ministar Rajko Ostojić već je izrazio bojazan da će ulaskom u EU iz Hrvatske otići najmanje 500 liječnika. Na zabrinjavajuću situaciju nedavno su upozorili i diplomirani doktori medicine, koji podsjećaju da je država u njihovo obrazovanje uložila 300.000 kuna te da ne misle stažirati u Hrvatskoj koja im nudi petogodišnje volontersko stažiranje ili prema Mrsićevu modelu, za 1.600 kuna mjesečno. Istovremeno, to su ljudi koje će zemlje Europske unije objeručke dočekati.
Hrvatski liječnici ići će van, a nama će doći liječnici iz Češke, Poljske
Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, kaže da je bolje da mladi doktori medicine nakon završenog šestogodišnjeg fakulteta barem volontiraju, nego da sjede kod kuće i ništa ne rade. No upozorava da će doći do migracije liječničkog kadra. Dok se očekuje odlazak stotina liječnika iz Hrvatske, za dolazak u Hrvatsku biti će zainteresirani liječnici iz zemalja poput Poljske, Češke ili Slovačke.
Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, smatra da je u Hrvatskoj premalo liječnika u javnom zdravstvu, no ističe da bi se pojedini problemi mogli riješiti redistribucijom iz jednih ustanova i gradova u druge. No problem je obično kod županijskih bolnica koje, kaže, uporno raspisuju natječaje za specijalizacije, a ne dobivaju ih. S kadrovima, pak, nemaju problema veliki bolnički centri.
"Imate situaciju da je stažistima zaustavljeno plaćanje staža, specijalizantima se ne može oduzeti pravo da biraju sredinu u kojoj žele raditi, a žele na klinikama, tamo je vrh izvrsnosti", pojašnjava Babić za tportal. Dodaje da im odlazak u provinciju ne znači ništa, a uz to ne mogu dobiti ni plaćene troškove stanovanja u drugoj sredini.
Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, tvrdi da ni jedan ministar nije napravio kompletno skeniranje sustava kako bi se došlo do broja specijalista u ustanovama, čime bi se moglo utvrditi gdje ih je previše, a gdje ih nedostaje.
„U velikim centrima u velikim gradovima smo prebukirani, ali manje atraktivna mjesta poput Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Gospića, Otočca... tu imamo deficit ne samo liječnika, nego svih zdravstvenih djelatnika“, kaže Avberšek.
Centralizacija sustava predviđena Strategijom razvoja zdravstva, kojoj je namjena smanjivanje troškova bolnica i rezanje dugova, dovodi i do problema s kadrovima. Naime, ravnatelji npr. županijskih bolnica više neće moći samostalno odlučiti o zapošljavanju liječnika koji su im prijeko potrebni.
Hoćemo li imati dovoljno anesteziologa?
Manjak aneseteziologa mogao bi se u Hrvatskoj potencirati posebice nakon skorašnjeg ulaska u Europsku uniju. Minigo kaže da se upravo to dogodilo novijim članicama EU. U Rumunjskoj su zbog odlijeva anesteziologa bili pod upitnikom i operativni zahvati te upozorava da bi se to moglo dogoditi i nama.
Jedni rade prekovremeno, drugi sjede na burzi
Babić pojašnjava da je svako dežurstvo u zdravstvu zapravo prekovremeni rad, no liječnici dežurstva moraju odrađivati unatoč direktivi Vijeća Europe prema kojoj poslodavac ne može prisiliti pojedinca na prekovremeni rad. No praksa je daleko drugačija, posebice u zdravstvu. Babić upozorava da u javnosti uz to postoji i fama da su liječnici preplaćeni.
„Svaki prekovremeni ide u najveću poreznu stopu i vi dođete do apsurdne situacije gdje nominalno to puno izgleda, ali u naravi dobije se malo i liječnici nemaju financijske motive za prekovremene sate. Od sto posto, 70 posto vam uzme država i Grad na poreze i prireze. Kolege su umorne i vide da to nema smisla“, pojašnjava.
Avberšek se, pak, pita kako to da imamo 'na tone' prekovremenih, a u isto vrijeme liječnike na burzi i one koji čekaju da Ministarstvo zdravlja raspiše natječaje za stažiranje i specijalizaciju?
„ Prekovremeni rad je nužno zlo, a kod nas je to opće pravilo; kakva je to onda politika zapošljavanja?“, pita se i dodaje da se kod nas prekovremeni rijetko plate jer u zdravstvu nema novca pa se daju slobodni dani.
Izvor: tportal
