Share
Tweet
Share
Send to friend

Prosvjednici: Bogati ljudi koji se vole buniti?

u Hrvatskoj danas prisutna ‘apsolutna deprivacija' odnosno ljudi se bore za puko preživljavanje i nemaju vremena prosvjedovati, a izglednije je da će se početi buniti kada im bude malo bolje nego sada, kaže sociolog Dražen Lalić za Večernji list.

Prosvjednici: Bogati ljudi koji se vole buniti?

Divlji neoliberalni kapitalizam, pohlepa banaka, megalomanski projekti koji štete okolišu, pokušaj nadzora interneta neki su od glavnih razloga koji su u posljednje vrijeme mobilizirali ljude diljem svijeta da se organiziraju i na ulici iskažu svoje nezadovoljstvo.

Kakav je profil današnjeg prosvjednika istražila je studija “Građanski prosvjedi u Njemačkoj” koju je prošli tjedan u Berlinu predstavio ugledni njemački Institut za društvena istraživanja iz Göttingena.

Imaju diplome i dobre plaće, a najviše je inženjera 

Izravni povod za studiju bili su masovni prosvjedi protiv velikog projekta dogradnje željezničkog kolodvora u Stuttgartu. Studija je postavila pitanje – tko su te desetine tisuća ljudi koji su izišli na ulicu i nisu uspjeli zaustaviti projekt koji će ih koštati pet milijardi eura, ali su uspjeli smijeniti vlast ne samo u gradu Stuttgartu nego i u cijeloj pokrajini Baden-Württemberg?

Zanimljivo je da je Studiju financirao i British Petroleum koji je na meti prosvjednika kao veliki onečišćivač.

Glavni rezultati studije pokazali su da je današnji prosječni prosvjednik završio fakultet, ima solidnu i redovitu plaću, a većinom je zaposlen u tehničkim strukama. Fakultetsku diplomu ili završen poslijediplomski studij ima 55% prosvjednika, a bez završene škole samo je 0,6% ljudi koji danas izlaze na ulice. Jedan kritičar ih je nazvao ‘bogatim ljudima koji se vole buniti’.

“Na barikadama su danas uglavnom građani s visokom stručnom spremom, sa solidnim prihodima, zahtjevnim zanimanjima i širokim spektrom socijalnih kontakata”, istaknuo je voditelj studije, profesor Franz Walter. Studija ističe da je među prosvjednicima ‘najviše inženjera, jer tehnička zanimanja daju objektivne i samopouzdane stručnjake koji se u raspravama mogu nametnuti kao eksperti i ponuditi svoje protuprijedloge’.

Najznačajnije prosvjede u povijesti pokretala je srednja klasa

“Uglavnom najviše prosvjeduju ljudi iz srednjega sloja, premda bi se kolokvijalno, na prvi pogled, reklo da se u prosvjede uključuju oni koji su na društvenom dnu. Češće se u prosvjede uključuju obrazovani ljudi jer oni više prate politička zbivanja i imaju veći socijalni kapital. Zbog svojih komunikacijskih sposobnosti, znanja i vještina oni su skloniji udruživanju s drugim ljudima radi postizanja zajedničkih ciljeva”,  komentirao je Dražen Lalić, profesor sociologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

“To su ljudi koji su od djetinjstva naučeni da svojim velikim naporima i djelovanjem mogu postići uspjeh. Oni imaju samopouzdanje i optimizam te su ustrajni u udruživanju sa svima koji su protiv moćnih suparnika na suprotnoj strani”, ističe profesor Franz Walter.

Prosječni prosvjednik iz studije prosijed je i u pedesetim godinama života. Iznimka su jedino prosvjedi koji su usmjereni protiv nadzora interneta, u kojima dominiraju mladi ljudi povezani društvenim mrežama, pametnim telefonima, YouTubeom...

Hrvati će prosvjedovati kada im bude bolje?

Čak 69% prosvjednika su muškarci, a samo 31% žene, pokazuje studija. Žene se više aktiviraju tek kada se radi o kritici projekata u sustavu obrazovanja, ističe studija.

Još je jedan od zaključaka studije da religija nema veliki utjecaj na prosvjede. Iako se među prosvjednicima često nađu i svećenici, studija pokazuje da se samo 38,5% prosvjednika izjasnilo vjernicima, a 61,5% njih su ateisti. Prosvjednici obuhvaćeni studijom političare ocjenjuju “uobraženima, nesposobnima i otuđenima od stvarnosti”.

“Politiku doživljavaju lažnom demokracijom u kojoj volju građana izobličuju lobisti”, piše u studiji.

Urbani prosvjednik je iznimno nestrpljiv – od vlade i donositelja odluka traže odlučnu akciju i trenutačne promjene, ali traže i da ih se uključi u politički proces.

Hrvatski prosvjednici aktivirali su se prije dvije godine, ali danas nisu aktivni iako je ekonomska situacija puno gora nego 2011. “Prosvjedi u Hrvatskoj prije dvije godine djelomično su ispunili zadatak – pridonijeli su većem isticanju da vlada HDZ-a nema legitimitet pa je HDZ poražen na izborima”, kazao je sociolog Dražen Lalić.

“Osnovni razlog zašto se danas kod nas ne prosvjeduje je ne samo politička već i općedruštvena apatija. Velika većina građana svjesna je da u posljednjih 14 mjeseci nisu provedene strukturne, ekonomske i društvene reforme. Hrvatska je i dalje više država Zdravka Mamića i Miroslava Kutle nego Željka Jovanovića i Ivana Vrdoljaka”, ističe Lalić.

Kaže da je u Hrvatskoj danas prisutna ‘apsolutna deprivacija odnosno da se ljudi bore za puko preživljavanje i nemaju vremena prosvjedovati, a izglednije je da će se početi buniti kada im bude malo bolje nego sada’. “Kada se situacija poboljša, povećava im se aspiracija i strah da će izgubiti ono što imaju”, zaključio je sociolog Dražen Lalić.

Izvor: Večernji list 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.