Prema anketi poslodavaca koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo tijekom 2012. godine, najveći manjak radnika postoji u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
Poslodavci su najčešće bezuspješno tražili zidare i tesare, a nedostajalo je i građevinska inženjera. Preko 350 poslodavaca tražilo je konobare i kuhare. Posao brzo pronalaze i mesari, vozači i zaštitari, a među zanimanjima s visokom stručnom spremom lani je nedostajalo i 103 profesora matematike te oko 120 doktora.
Unutar aktivnih mjera za zapošljavanje koje nudi HZZ čak su dvije mjere usmjerene prema prekvalifikaciji nezaposlenih, odnosno novozaposlenih.
'Učim za posao' nova je mjera kojom se nastoji povećati zapošljivost putem dokvalifikacije i promjene zanimanja. Riječ je o mjeri za dugotrajno nezaposlene i ostale ranjive skupine poput osoba s invaliditetom, kojima HZZ plaća troškove školovanja. Pravo na plaćenu školarinu imaju svi nezaposleni bez obzira na godine i staž ukoliko su prijavljeni na burzu rada i imaju potpisan Profesionalni plan usavršavanja.
HZZ snosi ukupni trošak obrazovanja ustanovi u kojoj se pohađa tečaj ili škola, doprinose i trošak liječničkog pregleda. Važno je znati da se za vrijeme školovanja ne gubi status nezaposlene osobe, pa tako ni naknada za nezaposlenost, a financiranje može trajati maksimalno šest mjeseci. Uz plaćenu školarinu i liječničke preglede, HZZ može polazniku platiti čak i zaštitnu odjeću ako se školuje za zanimanje za koju je potrebna te troškove prijevoza.
'Znanje se isplati' mjera je usmjerena na školovanje isključivo za deficitarna zanimanja na lokalnom tržištu. Informaciju o tome koja su zanimanja na toj listi treba provjeriti u regionalnim uredima jer se potrebe od županije do županije uvelike razlikuju. Time se pomaže poslodavcima koji školuju novozaposlene radnike. Sufinancira se učenje u razdoblju od šest mjeseci, a Zavod poduzetniku plaća 70% troškova za male i srednje poduzetnike, odnosno 60% troškova ako je riječ o velikoj tvrtki. Najveća pojedinačna potpora može iznositi 15 tisuća kuna.
U siječnju je, prema podacima HZZ-a, 13.250 ljudi našlo posao, a najviše ih se zaposlilo u prerađivačkoj industriji i turizmu, no posao je istovremeno izgubilo više od 25 tisuća ljudi. Inače, među nezaposlenima je više od 96 tisuća ljudi koji su završili samo osnovnu školu ili nisu dovršili ni obavezno školovanje. Njima bi gore navedene mjere znatno povećale šanse za pronalazak posla, piše tportal.
Treba napomenuti kako zasad za prekvalifikacijom nema velike potražnje. Od pokretanja mjere obrazovanja nezaposlenih do 22. veljače programe HZZ-ova iskoristila su samo 422 nezaposlena. Inače, u anketi poslodavci su se požalili da potencijalnim zaposlenicima nedostaju vještine poput poznavanja rada na računalu ili znanja stranih jezika, što se također može financirati kroz mjere koje nudi Zavod.
Izvor: tportal
