Share
Tweet
Share
Send to friend

Neformalna edukacija sve bolja podloga za posao

Nekoć je formalno obrazovanje bilo dovoljno za zapošljavanje, no danas stvari stoje drugačije. Koliko je poslodavcima bitna dodatna naobrazba i iz kojih područja, kakav je stav tražitelja posla o dodatnoj edukaciji i kako je kriza utjecala na same edukativne ustanove, istražili su u suradnji portali EduCentar i MojPosao.

Neformalna edukacija sve bolja podloga za posao

U istraživanju je sudjelovalo više od 300 posloprimaca, 50 poslodavaca i 35 edukativnih ustanova.

Poslodavci potvrđuju da je dodatna edukacija sve važnija!

Većina posloprimaca (65%) pohađala je neki program dodatne edukacije, no ipak ostvaren je pad od 3% u odnosu na 2012. godinu.

Među njima 26% smatra da im je to izrazito pomoglo u obavljanju radnih zadataka. Skoro trećina ispitanika (28%) smatra da su im neke edukacije bile korisne, dok druge nisu, a 27% ispitanika ne može procijeniti efekt dodatne edukacije. Petina ispitanika (19%) smatra da im je dodatna edukacija malo pomogla.

Sličnu procjenu dali su i poslodavci – njih 27% smatra kako je edukacija izrazito pomogla njihovim zaposlenicima, dok ih petina (19%) smatra da je malo pomogla. Čak 44% poslodavaca smatra da su neke edukacije bile korisne za zaposlenike, dok druge nisu, a 10% ih ne može procijeniti korist edukacije.

U proteklih godinu dana o trošku poslodavca edukciju je pohađalo svega 15% ispitanika. Edukaciju o djelomičnom trošku poslodavca pohađalo je 8% ispitanika, dok je čak 77% ispitanika edukaciju pohađalo o vlastitom trošku.

Kada je riječ o formalnom obrazovanju tek 31% posloprimaca smatra da im je ono dalo odličnu ili vrlo dobru podlogu za bavljenje profesijom. Dobrim je svoje obrazovanje ocijenilo 37%, dovoljnim 17%, a nedovoljnim čak 15% ispitanika.

Neformalna edukacija više se cijeni od formalne. Naime, ukupno 47% ispitanika smatra da im je dala odličnu ili vrlo dobru podlogu za obavljanje posla. Dobrom i dovoljnom ocijenilo ju je 43% ispitanika, a 9% ispitanika ostalo je razočarano njenom kvalitetom.

Dodatna edukacija sve više utječe na odluku poslodavaca o (ne) zapošljavanju. Dok je u 2012. za 65% poslodavaca dodatna edukacija bila kriterij koji je umjereno utjecao na odluku u zapošljavanju, u 2013. godini njihov je udio porastao na 71%.
Ove je godine dodatna edukacija od presudne je važnosti prilikom odabira budućih zaposlenika za 15% poslodavaca (što je rast od ukupno 5% u odnosu na 2012.)

Svega 6% poslodavaca izjavilo je da dodatni tečajevi i seminari uopće ne utječu na odluku o zapošljavanju, 4% ih navodi da uglavnom ne utječu, a dodatnih 4% to ne može procijeniti.

Poslodavcima važne prezentacijske i komunikacijske vještine

Kao i prošle godine, najviše poslodavaca (63%) smatra da su njihovim zaposlenicima prvenstveno potrebne dobre komunikacijske i prezentacijske vještine. Posloprimci, s druge strane, nisu pretjerano zainteresirani educirati se na tim područjima – tek ih je 40% izdvojilo kao područja svog interesa.

Drugim po važnosti poslodavci smatraju vođenje projekata i osobni razvoj – polovica poslodavca (50%) smatra da je njihovim zaposlenicima potrebna ta vrsta edukacije, dok je za njega interes izrazilo svega 36% (vođenje projekata), odnosno 33% (osobni razvoj) posloprimaca.

Na trećem mjestu nalazi se usavršavanje iz područja menadžmenta koje je važnim ocijenilo 46% poslodavaca, a interes pokazalo 26% posloprimaca.

Najmanje potrebnim poslodavci su ocijenili edukacije iz područja turizma i ugostiteljstva, dok su posloprimci najmanje zainteresirani za edukacije o tehničkim i strojarskim vještinama.

Kao i prošle godine, i posloprimcima i poslodavcima najbitniji elementi odabira edukativne ustanove su kvaliteta programa (95% posloprimaca i 94% poslodavaca) i prilagodba programa potrebama polaznika (96% poslodavaca i 87% posloprimaca). Cijena je na trećem mjestu, i bitna je za 88% poslodavaca i 86% posloprimaca.

Najmanje bitan element pri odabiru edukacije je prepoznatljivo ime predavača – svega 29% posloprimaca i 45% poslodavaca smatraju ga važnim.

Dodatna edukacija najčešće se dobiva na vlastiti zahtjev

Najviše posloprimaca (31%) izjavilo je da njihovi poslodavci ne ulažu u njihovu edukaciju, nego podrazumijevaju da bi oni sami trebali investirati u sebe. Odgovori poslodavaca to nisu potvrdili – njih 6% smatra da bi zaposlenici trebali sami plaćati svoju edukaciju.

Tek 15% poslodavaca vjeruje da dovoljno ulažu u edukaciju zaposlenika. Najviše poslodavaca (54%) izjavilo je da ulažu u edukaciju svojih djelatnika, ali ne u mjeri u kojoj bi htjeli ili u kojoj je to potrebno.

Kao i prošle godine, glavni razlog neulaganja u zaposlenike nedostatak je financijskih sredstava – za 74% poslodavaca to je glavna prepreka. Malo više od polovice poslodavaca (55%) u edukaciju ne ulažu jer smatraju da njihovi djelatnici nemaju vremena za nju, a 42% zato jer nakon prošle edukacije nisu mogli izmjeriti koliko je zaposlenik napredovao u obavljanju posla.

Dodatna edukacija najčešće se dobiva na vlastitu inicijativu – 83% posloprimaca svom je poslodavcu predložilo edukaciju i dobilo za nju odobrenje. Edukaciju koju je predložio poslodavac pohađalo je 17% zaposlenika.

Za većinu posloprimaca (81%) edukacija nije bila ničim uvjetovana, dok su bolji poslovni rezultati traženi od 12% ispitanika, a 7% ih se moralo obvezati na rad u idućih godinu dana.

Od ispitanika kojima je poslodavac omogućio edukaciju, njih petina (21%) navodi da je dobila edukaciju u vrijednosti od 10.000 i više kuna, dok  je petina poslodavaca (21%) navela da su izdvojili od tisuću do dvije tisuće kuna na edukaciju zaposlenika.

Kada bi zaposlenici financijski participirali, znatan broj poslodavaca bio bi skloniji većem ulaganju u njihovu edukaciju. Više od polovice poslodavaca (56%) smatra da bi participiranje doprinijelo većoj motiviranosti zaposlenika, dok ih 23% navodi da ne bi više ulagali u edukaciju zaposlenika unatoč njihovom financijskom participiranju.

Tek 15% poslodavaca priznaje da bi više ulagali jer bi im participiranje zaposlenika smanjilo troškove, dok ih 6% navodi da bi svakako više ulagali kada bi zaposlenici sudjelovali u plaćanju edukacije.

Kada je u pitanju udio u kojem bi zaposlenici trebali snositi trošak edukacije, 40% poslodavaca navodi da bi zaposlenici trebali snositi pola troška. Posloprimci se s time ne slažu - njih 37% smatra da bi tvrtka trebala platiti trećinu troška.

Kriza smanjila cijene i povećala ponudu na tržištu edukacija

Proteklih nekoliko godina ostavilo je značajan trag na pružatelje edukacije - 69% edukativnih ustanova bilo je primorano prilagoditi cijene programa, ali i same programe. Čak 63% ustanova uočilo je smanjenu potražnju za edukacijom, a 54% njih kao značajnu promjenu na tržištu edukacije ističe povećanje konkurencije.

Kada je u pitanju potražnja za edukacijom, čak 54% ustanova navodi da se u posljednjih godinu dana smanjio broj tvrtki zainteresiranih za edukaciju zaposlenika. Petina (20%) ustanova navodi da je broj zainteresiranih tvrtki ostao isti, 17% ih navodi da se broj čak i povećao, a 9% ih ne može procijeniti.

Na pitanje koja je njihova najveća snaga, 40% ispitanih edukativnih ustanova odgovara: prepoznatljiv brend i kvaliteta edukacijskih materijala. Na trećem mjestu nalaze se preporuke (34%), a najmanje ispitanih, njih 6%,  svojom najvećom snagom smatra vrijeme održavanja predavanja.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.