Share
Tweet
Share
Send to friend

Mladi do posla najteže u Dalmatinskoj Zagori, Kordunu, Lici i Slavoniji

Pred mlade koji su tek završili školovanje postavljaju se zahtjevi koje još ne mogu ispuniti, poput onoga da posjeduju prethodno radno iskustvo.

Mladi do posla najteže u Dalmatinskoj Zagori, Kordunu, Lici i Slavoniji

Takvom zahtjevu može instantno odgovoriti tek manji dio mladih koji traži posao, što otvara opasnost ulaska u kategoriju dugotrajno nezaposlenih osoba, a što posljedično uzrokuje daljnje propadanje vještina mlade osobe. Naime, ulazak u začarani krug dugotrajne nezaposlenosti ili serije kratkotrajnih zaposlenja za mlede osobe ne pridonose profiliranju mlade osobe u određenoj struci niti poboljšanju ekonomskog statusa mladih.

Bez posla, a daleko od mirovine

U posljednjih je petnaestak godina došlo do nagle ekspanzije broj studenata na svim hrvatskim visokoškolskim ustanovama, no s nejednolikom disperzijom preko različitih disciplina. Pri tome je najveći rasta u disciplinama kojima je tržište rada zasićeno, a koje su i velikim dijelom pokrivene novootvorenim visokoškolskim institucijama - društvenim i humanističkim znanostima - u kojima je broj studenata porastao čak 80 posto.
 
U ostalim disciplinama najveći ostvareni rast broja studenata u istom razdoblju iznosio je tek oko 20 posto, što je doprinijelo daljnjem nepovoljnom položaju mladih koji su diplomirali u društvenim i humanističkim disciplinama.

Mladima najveće šanse na sjeveru

U nekoliko je navrata u analizama podatka s HrStat naglašeno kako pojedine hrvatske regije u pozitivnom smisli odskaču od drugih kada je riječ o nekim ekonomskim i društvenim pokazateljima. Jednako je slučaj i s udjelom nezaposlenih mladih po regijama, gdje krajnji sjever Hrvatske, Istra i Primorje te Grad Zagreb mladima pružaju nedvojbeno bolje šanse za pronalazak (i zadržavanje posla).

S druge je strane u Dalmatinskoj Zagori, Kordunu, dijelovima Like i Slavonije riječ o komparativno vrlo lošem položaju mladih na hrvatskom tržištu rada. Pritom su mladi u dobi od 20-24 godine znatno jače pogođeni nezaposlenošću od mladih starosti od 25-29 godina, što možemo objasniti relativno višim obrazovnim stupnjevima koje stariji mladi posjeduju te duljem vremenu koju su stariji mladi proveli na tržištu rada i time stekli veću šansu za pronalazak posla.

Ukoliko gore naznačene trendove raščlanimo po županijama i općinama u odnosu na dvije dekade u skupini mladih (20-godišnjaci, te 30-godišnjaci) u odnosu na godišnji rast nezaposlenih dobit ćemo sljedeće rezultate: za skupinu dvadesetogodišnjaka Grad Zagreb, te Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Istarska i Primorsko-goranska županija pokazuju vrlo spori godišnji rast, odnosno relativno stabilan broj nezaposlenih mladih te udio nezaposlenih mladih u radno sposobnom mladom stanovništvu (dvadesetogodišnjaka) do 15 posto.

Sve ostale županije, a naročito Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija pokazuju značajniji porast nezaposlenih mladih na godišnjoj bazi i viši udio nezaposlenih dvadesetogodišnjaka u radno sposobnom stanovništvu te dobi (do oko 20%).

Tridesetogodišnjaci u boljoj poziciji

Starija skupina mladih – tridesetogodišnjaci – u nešto su povoljnijem položaju od svojih mlađih kolega, a udio nezaposlenih mladih ove dobi po županijama daje vrlo sličnu sliku županija kao i u prethodnom slučaju. To znači da i u ovom slučaju tridesetogodišnjaci Grada Zagreba, te Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Istarske i Primorske županije lakše pronalaze posao od svojih vršnjaka u drugim županijama, a kretanje broja nezaposlenih u ovoj dobnoj skupni na godišnjoj bazi prolazi kroz manje turbulentne promjene nego u drugim županijama.
 
Nasuprot njima, mladi Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije osjećaju snažnije posljedice visokog udjela nezaposlenih tridesetogodišnjaka u radno sposobnim mladima ove dobi, a broj nezaposlenih u ovoj dobnoj skupini na godišnjoj razini raste.

Kako odabrati školu koja donosi posao

Dosadašnji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj još uvijek na djelu socijalna reprodukcija, odnosno značajna povezanost stupnja obrazovanja i zanimanja roditelja sa stupnjem obrazovanja potomaka. Hoće li ti trendovi biti preokrenuti ne ovisi samo o roditeljskoj generaciji koja u ovome trenutku čini donositelje odluka, već i o odlučnosti mlade generacije da napravi kvalitativan skok.

Izvor: banka.hr

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.