"Trebam li stvarno iskreno priznati šefu zašto dajem otkaz?" ili "Trebam li iskreno reći zašto sam napustio bivše radno mjesto?" samo su neka od pitanja koja nas navode i na razmišljanje o tome je li iskrenost uvijek najbolje rješenje?
Sigurno ste se tijekom rada često puta našli u situaciji da dvaput razmislite prije nego što iskreno odgovorite na neko pitanje. Većina ljudi reći će vam da jako cijeni iskrenost, a istovremeno, malo tko se neće uvrijediti ako ta iskrenost znači kritiku. Što se tiče posla, brutalna iskrenost nije dobar izbor u sljedećim poslovnim situacijama.
Na poslu:
1) Imate narcisoidnog šefa ili kolegu koji se osjeća ugroženim kad god imate nešto za reći
Kada je šef ili kolega narcis nećete pobijediti ako odlučite reći istinu, posebno ako ta istina nije ugodna. Umjesto toga, oni će se samo osjećati ugroženo, ljutito i izdano te će se obrušiti na vas neviđenim bijesom.
2) Ljuti ste na kolegu i imate ga priliku tužiti šefu
Kad emocije prevladaju, a vi osjećate bijes, povrijeđenost, ljutnju ili bilo koju drugu snažnu emociju, najprije se morate smiriti, a tek onda razgovarati o situaciji. Nadalje, dobro promislite o tome želite li se stvarno osvetiti. Ukoliko to učinite, narušit ćete sliku o sebi i prikazati se kao osoba koja nije od povjerenja te kao netko tko nema hrabrosti i snage suočiti se s kolegom izravno i jedan na jedan.
3) Znate da tvrtka ide u lošem smjeru, ali već su pokrenute određene investicije i nikoga ne zanima vaše mišljenje
Kad znate da tvrtka vuče loš potez, a nadređene ne zanima vaše viđenje problema, najbolje je maknuti se dok još možete. Ako su u tom smjeru već povučene i određene investicije, samo ćete ostaviti dojam osobe koja pokušava sabotirati cijeli proces i opstruirati uspjeh tvrtke.
4) Dosta vam je toga što ste potplaćeni i podcijenjeni i želite se žaliti zbog toga
Osjećate li da vas ne cijene dovoljno, svakako biste nešto morali poduzeti, ali ne na način da iskreno kažete kako se zbog toga osjećate. Umjesto toga, prikupite što više podataka o svom dosadašnjem radu i postignućima, svojoj radnoj poziciji i očekivanoj plaći za to radno mjesto (klikni na servis MojaPlaća i saznaj plaću za svoje zanimanje), a zatim to izložite nadređenom uz kvalitetan dokaz da zaslužujete više. Iznesite detaljne informacije o svom doprinosu i kako ste unaprijedili poslovanje. Tada priču nećete svoditi na 'osjećaje' već na kvalitetne argumente koji služe kao dobri dokazi.
5) Vaš posao ili projekt nisu uspjeli, a vi ne znate što učiniti
Prije nego što sa šefom počnete razgovarati o svom neuspjehu, učinite sve što možete kako biste: 1) razumijeli koji faktori su utjecali na loš rezultat, 2) koja je točno vaša uloga u projektu, 3) razradite plan kako biste mogli pokušat riješiti problem. Ne pojavljujte se pred šefom 'praznih ruku' i nemojte reći da ne znate što treba učiniti. Plaćeni ste da svoje stručno znanje primjenjujete upravo u ovakvim situacijama, da prepoznate problem i uspješno ga riješite.
Na razgovoru za posao:
6) Dobili ste otkaz i smeta vas način kako su to učinili
Bez obzira koliko je bio loš vaš odlazak, pokušajte priču predstaviti što pozitivnije možete, bez da pritom morate lagati. Primjerice, ako ste ružno otpušteni s još 100 ljudi, recite da ste bili dijelom masovnog otpuštanja. Nemojte ulaziti u grozne detalje, a poslodavca okarakterizirati kao negativca. Zašto? Naprosto zato jer govoreći ružno o drugima sebe predstavljate u ružnom svjetlu i novi poslodavac će pomisliti da je samo pitanje vremena kada ćete tako ružno govoriti i o njemu.
7) Niste voljeli svoje bivše radno mjesto i ne možete se sjetiti ničeg pozitivnog vezanog uz taj posao
Čak i ako je vaš posljednji posao bio potpuni promašaj, razmislite o tome zašto i kako je to toga došlo, kako ne biste ponovili grešku sa sljedećim poslom. Ukoliko ne analizirate i ne evaluirate svoj doprinos činjenici da je iskustvo bilo loše, postoji velika opasnost da će vam se takvo iskustvo ponoviti. Ozbiljno promislite koliko je posao stvarno bio loš, a koliko ste ga vi učinili lošim. Na taj način, kad vas potencijalni poslodavac pita zašto ste napustili bivše radno mjesto, moći ćete reći i par pozitivnih riječi o tome što ste na tom poslu naučili. U svakom poslu, pa i onom najgorem, nešto ste naučili – samo si morate dati priliku i dobro promisliti o tome.
8) Mislite da niste prava osoba za ovaj posao, ali treba vam posao
Tijekom razgovora za posao vaš cilj je 1) pokazati da odgovarate profilu idealnog kandidata, 2) dobiti ponudu za posao. To jača vaše samopouzdanje, pregovaračke vještine i osjećaj vlastite vrijednosti na tržištu rada. Stoga, ako ne osjećate da ste prava osoba za taj posao, ne morate to odmah reći. Umjesto toga, pokušajte saznati što više možete o ovom radnom mjestu i njegovoj važnosti unutar tvrtke.
Kad odlazite iz tvrtke:
9) Odlučili ste 'zapapriti' zadnji razgovor sa šefom
Rušite mostove za sobom, što nije pametno, uništavate svoj ugled i gubite potencijalnu potporu poslodavca u daljnjem razvoju karijere. Naravno, davanje 'konstruktivne kritike' nije loše, ali malo tko se na nju neće uvrijediti. Stoga budite oprezni kada tako pristupate poslodavcu, uvjete koje vam nudi ili kad vas na odlasku traži da mu 'iskreno' kažete što biste vi ovdje poboljšali, kada biste imali priliku. Ovo, naravno, nije poziv da lažete – ali neke kritike možete prešutjeti u ime svoje reputacije i dugoročnog planiranja.
10) Želite iskoristiti ovu priliku kako biste kritizirali sve što niste voljeli u tvrtki ili na svom radnom mjestu
Jeste li ikada pomislili kako jedva čekate taj trenutak kada ćete šefu, kolegi ili nekom trećem napokon reći sve što ste oduvijek željeli? Razmislite još jednom. Je li jedna jedina osoba stvarno glavni krivac za sve vaše nevolje na poslu? Kad odlazite iz tvrtke učinite to dostojanstveno - ovo poglavlje vašeg života je završeno: sačuvajte lijepe uspomene, izvucite pouke iz loših iskustava i pripazite da ne ponovite iste greške u budućnosti.
Na kraju, važno je napomenuti i ovo: da biste mogli procijeniti trebate li biti potpuno iskreni ili je neke stvari bolje prešutjeti 1) morate dobro poznavati svoje emocije, 2) razumijeti svoje prave motive, 3) ne ugrožavati svoju budućnost, 4) prilagoditi način izražavanja kako bi se dijalog odigrao na najpozitivniji i najuspješniji mogući način za vas.
Izvor: Forbes
