Dok se u Hrvatskoj govori o povećanju satnice radnog tjedna i kasnijem odlasku u mirovinu, u svijetu se okreću drugačijoj filozofiji.
Čini se kako su na Zapadu shvatili da, bez obzira koliko vremena ljudi provode na poslu, njihova produktivnost ne raste, piše Women in Adria.
Svijet je nedavno oduševio meksički multimilijarder i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, Carlos Slim, koji je gostujući na poslovnoj konferenciji u Paragvaju izjavio kako bi zaposlenici trebali imati više slobodnog vremena.
On tako tvrdi kako bi trebali raditi samo tri dana u tjednu, a ostalo vrijeme posvetiti razonodi. Slim je uvjeren kako bi tako imali opušteniji i kvalitetniji život, a ljudi bi bili zdraviji i produktivniji.
Da bi zaposlenici bili produktivniji kad bi imali kraće radno vrijeme pokušat će dokazati i u švedskom Göteborgu. Tamo je dijelu gradskih službenika skraćen radni dan na šest sati kako bi se potvrdila teorija da kraće radno vrijeme rezultira boljim mentalnim i fizičkim zdravljem.
U prilog kraćem, a produktivnijem radu ide i istraživanje OECD-a prema kojem su Nijemci, koji provode manje vremena na poslu od Grka, i do 70 posto produktivniji.
Fleksibilnošću do produktivnosti
Zanimljivo je i istraživanje koje je provelo američko Society for Human Resource Management, a koje je pokazalo kako fleksibilno radno vrijeme povećava moral zaposlenika i tako utječe i na njihovu produktivnost. U SAD-u sve više malih i srednjih tvrtki nudi svojim zaposlenicima mogućnost da jedan dan u tjednu (najčešće petkom) odu s posla ranije, pod uvjetom da to vrijeme nadoknade neki drugi dan.
VEZANO: Zašto sam uveo 5-satno radno vrijeme
Pozitivni rezultati najvidljiviji su upravo tijekom ljetnih mjeseci kad većina zaposlenika koristi svoje godišnje odmore, a priliku da odu s posla nekoliko sati ranije i iskoriste vikend za izlet s obitelji, većina će rado iskoristiti.
Zaposlenici koji imaju fleksibilno radno vrijeme fokusiraniji su na posao, pozitivniji i lakše obavljaju svoje radne zadatke.
Fiksno radno vrijeme nije uvijek rješenje
Postoji niz razloga zašto fiksno radno vrijeme, od 9 do 17 sati, nije uvijek najbolje rješenje za sve tvrtke. Osim što zaposlenici u to vrijeme možda ne mogu obaviti sav posao jer surađuju s ljudima u drugim vremenskim zonama, tu su još neki, jednostavniji razlozi.
Dobri i produktivni zaposlenici su oni zaposlenici koji su strastveni na poslu. Fiksno i rigidno radno vrijeme ubija tu strast i kreativnost, a onda i produktivnost. Ako je bitno da vaši zaposlenici razmišljaju van tradicionalnih okvira, dopustite im i da imaju takvo radno vrijeme.
Radno vrijeme ne garantira i obavljeni posao. Većini ljudi radno vrijeme od 9 do 17 sati ne odgovara što zbog privatnih obveza, što zbog vlastitog bioritma. Neki ljudi jednostavno bolje funkcioniraju rano ujutro i produktivniji su ako se ustanu u 5 ujutro, dok drugi mogu raditi cijelu noć, a po danu teže.
Fiksno radno vrijeme može naškoditi i onima koji moraju raditi u timovima. Ako su prisiljeni provoditi određeno vrijeme zajedno, može se pojaviti rezigniranost i predbacivanje jer nisu svi odradili svoj dio posla. Ako se zaposlenici fokusiraju na ispunjavanje ciljeva, a ne provođenje vremena u uredu, bit će produktivniji.
