U Hrvatskoj konačno rastu izvoz, proizvodnja i potrošnja. To ukazuje da bi nam trebalo biti bolje, ali nezaposlenost i dalje raste. Što se događa?
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku broj zaposlenih osoba u listopadu se spustio na 1,329 milijuna što je za 16.844 ili 1,3 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu pak na prošlogodišnji listopad, broj zaposlenih je niži za 10.117 što je pad od 0,8 posto.
“Da, u prosjeku živimo bolje, što znači – ne svi. Hrvatskoj se događa fenomen poznat pod nazivom jobless growth – rast bez rasta zaposlenosti. BDP raste, stopa nezaposlenosti je zbog demografskih kretanja i administrativnih promjena na nižoj razini nego proteklih godina, ali u isto vrijeme nema značajnih pomaka u novom zapošljavanju.
Na godišnjoj razini događa se pad zaposlenosti, iako se dio ljudi nekako snalazi kroz različite povremene i sezonske poslove. Osim toga i dalje postoji problem neusklađenosti znanja i vještina na strani ponude rada u odnosu na potrebe potražnje zbog čega se javlja problem tzv. strukturne nezaposlenosti. Javni sektor do sada krizu praktički još nije ni osjetio te i dalje daje određeni doprinos zapošljavanju, ali izgledno je da će se u skoroj budućnosti i tu događati promjene s negativnim učincima na zaposlenost” ističe prof. dr. Marijana Ivanov, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za Novi list.
Što se plaća tiče, kaže da je iznos sredstava za njihovu isplatu u svim sektorima ograničen, a ako ne rastu prihodi poduzeća nema ni novog zapošljavanja, dok pritisci za rastom plaća i sindikalni zahtjevi za sprječavanjem njihovog smanjenja rezultiraju manjim brojem zaposlenih osoba.
Čitava Europa zahvaćena
Fenomen rasta, ali bez rasta zaposlenosti, prilično je izražen u cijeloj Europi, a i prije nas su ga zabilježila brojna europska gospodarstva, a posebno u djelatnostima koje ostvaruju veću dodanu vrijednost uz manji broj zaposlenih, napominje Ivanov.
Kaže da se, uz rast dodane vrijednosti i pad zaposlenosti, povećava produktivnost pa bilježimo i određene pozitivne pomake u rastu konkurentnosti domaće proizvodnje, što se uz učinke većih stopa rasta BDP-a u drugim zemljama odražava i na rast hrvatskog izvoza.
“Zaposleni, posebno u privatnom sektoru, tako praktički rade više i stvaraju više za istu plaću, a u okruženju deflacije ona realno vrijedi više. Međutim, i rast BDP-a je pod značajnim učinkom deflacijskih procesa, a tek dijelom rezultat ekspanzije.
Rast produktivnosti u privatnom sektoru povoljno utječe na otvaranje prostora tom sektoru za nove investicije, iako ne u svim djelatnostima, potom na eventualno vraćanje dugova (razduživanje), plaćanje poreza, pa i starih poreznih obveza, što utječe na daljnju cirkulaciju novca i pokretanje ekonomije, zaključuje Ivanov.
