Iako još nisu donijeti svi potrebni podzakonski akti kako bi se počeo provoditi Zakon o stečaju potrošača, koji je na snazi od početka godine, Fina je dosad zaprimila 40 zahtjeva za pokretanjem izvansudskog postupka osobnog bankrota.
Na postupak imaju pravo građani koji su u blokadi duže od 90 dana, a ne mogu platiti dospjeli dug veći od 30.000 kuna, piše Jutarnji list.
Kako bi postupak mogao početi, Ministarstvo pravosuđa bi do kraja siječnja trebalo usvojiti osam podzakonskih akata, a Vlada Uredbu o utvrđivanju kriterija i načinu obračuna i plaćanja nagrade povjerenicima koji će sudjelovati u sudskim postupcima.
Ministarstvo je dosad donijelo Pravilnik o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u izvansudskom postupku i postupku stečaja potrošača, te Pravilnik o uvjetima za dobivanje dozvole za obavljanje poslova savjetovališta i načinu rada savjetovališta pri Fini, a slijedom toga i izdalo dozvole za posrednike u savjetovalištima za 44 djelatnika Fine koji su prošli potrebnu obuku.
Do kraja mjeseca trebalo bi usvojiti pravilnike o sadržaju i obliku obrazaca, vođenju očevidnika savjetovališta i posrednika, vođenju registra postupaka stečaja potrošača, listi povjerenika i njihovoj obuci, načinu njihova izbora metodom slučajnog odabira itd.
Po najnovijim podacima, u studenom 2015. u blokadi je bilo 324.350 građana, čiji je dug iznosio 36,33 milijarde kuna ili 1,5 posto više nego prethodnog mjeseca.
Osobni bankrot kao krajnja mjera
Osobni bankrot ili potrošački stečaj zamišljen je kao krajnja mjera kojoj prethodi nekoliko koraka, a može je pokrenuti samo potrošač. Prvo je dužan sklopiti sporazum s vjerovnicima u izvansudskom postupku, pred savjetovalištem Fine uz pomoć posrednika, a ako to ne uspije postupak se nastavlja na sudu.
I na sudu se može postići nagodba, no ako ni to ne uspije sud će imenovati povjerenika koji predstavlja svojevrstan most između suda, potrošača i vjerovnika, a imat će ključnu ulogu u razdiobi potrošačeve imovine.
Zakon propisuje da razdoblje nakon proglašenja osobnog stečaja ne može biti kraće od jedne i duže od pet godina. U tom se razdoblju dugovi potrošača pokušavaju namiriti prodajom njegove imovine, iznimno to ne vrijedi za jedinu primjerenu nekretninu u kojoj živi, a nakon pet godina preostali dug mu se briše.
Za to bi vrijeme potrošač bio dužan prijavljivati stečajnom povjereniku sve promjene vezane za svoju imovinu, morao bi pokušati naći posao ako ga nema, prihvatiti sezonske poslove ako je za njih kvalificiran, te prijaviti svako stjecanje nasljedstva koje ulazi u stečajnu masu.
Prema podacima Fine, prosječni dug po jednom od 324.000 blokiranih iznosi 100.000 kuna.
