Share
Tweet
Share
Send to friend

Više od trećine poduzetnika najavilo nova zapošljavanja

Većina poduzetnika očekuje da će godinu obilježiti veći rast nego u 2015., a 33 posto ih najavljuje otvaranje novih radnih mjesta.

Više od trećine poduzetnika najavilo nova zapošljavanja

I poduzetnici i analitičari iz bankarskog sektora uvjereni su da će u 2016. doći do stabilnog rasta pa se čini kako će, nakon dugog razdoblja razduživanja, ove godine početi novi ciklus investicija i građana i tvrtki.

Banke najavljuju zaokret prema financiranju poduzetničkih projekata, a budući da je i Vlada najavila bolju poduzetničku klimu, velik broj poduzetnika ohrabren je u pokretanju novih investicija.

Za Večernji list poduzetnici su potvrdili da ih banke zovu i nude kredite po puno povoljnijim uvjetima nego za vrijeme krize, HBOR navodno ima i do sedam milijardi kuna na raspolaganju za izvoznike i nove investicije, a uključio se i HNB, koji je za poduzetnike oslobodio tri milijarde kuna.

Uz takvu potporu poduzetnici su spremni na ulaganja. U anketi Privrednog vjesnika njih 44 posto očekuje da će se dogoditi pozitivan pomak kod uvjeta za investiranje i poslovanje.

Iako su poduzetnici i prošlu godinu ocijenili dvojkom, ipak veći optimizam pokazuju za ovu godinu. Osim većih investicija, više od polovice njih u anketi očekuje da će gospodarski rast u ovoj godini biti malo veći. Zato ih većina drži da će lakše prebroditi posljedice krize, a to će postići povećanjem plasmana, a uz izvoz, nadaju se i većim prihodima i neto dobiti.

Optimistično se nakon godina štednje i rezanja troškova, ponajprije na radnicima i njihovim plaćama, najavljuju investicije prije svega u modernizaciju kapaciteta i obrazovanje te istraživanja i razvoj.

Analitičari RBA konzervativni su u procjeni rasta BDP-a u tri godine pa su za 2016. najavili blagi rast od jedan do dva posto BDP-a s jedva primjetnim padom nezaposlenosti. Brojke s terena govore drugačije jer je više od trećine poduzetnika najavilo nova zapošljavanja te ukupno veći broj zaposlenika.

Ono što ostaje kao stalni problem jesu državni deficit i javni dug koji već dugo vremena podiže cijenu zaduženja tvrtkama pa tako smanjuje konkurentnost hrvatskog proizvoda i isplativost investicija. 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.