Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine, koji je potpisan 2011. godine, nije "težak" 1,4 milijarde kuna na godišnjoj razini – kako se do sada većinom pretpostavljalo – nego najmanje 7,4 milijarde kuna!
Kako piše Slobodna Dalmacija, analitičari su potvrdili da se, prema Dodatku tog sporazuma, ne aktivira samo povećanje osnovice plaće za šest posto u slučaju kada bruto domaći proizvod u dva uzastopna kvartala poraste dva posto, nego se nakon šest mjeseci od te aktivacije mora početi s usklađivanjem plaća VSS početnika u javnim službama s prosječnom plaćom u "privredi", a zatim dovesti taj paritet u odnos iz 2008. godine.
Ovo povećanje vrijedi samo za djelatnike javnih službi, ne i državne uprave, iako vodstvo Sindikata državnih službenika i namještenika govori kako bi bio skandal da se povećaju plaće zaposlenima u javnim službama, a ne i državnoj upravi.
Budući da se povećanje osnovice plaća od šest posto zbog uzastopnog rasta BDP-a u drugom, trećem i četvrtom kvartalu od prosječno dva ili više posto odnosi samo na javne službe, nije riječ o iznosu od 1,8 milijardi kuna, kako se obično pisalo, nego od oko 1,4 milijarde kuna na godišnjoj razni.
Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, u svojim dosadašnjim istupima dao je naznačiti kako će stav sindikata o aktiviranju svih triju stavki "teških" gotovo osam milijardi kuna ovisiti o ponašanju i "ponudi " Vlade, pa se očekuje da će sindikati dobiti mnogo važniji status u pregovorima oko reformi javne uprave.
S druge strane, budući da krajem godine istječu kolektivni ugovori za državnu upravu i javne službe, i Vlada ima "batinu" kojom može utjecati na to da sindikati javnih službi produže povećanje plaća predviđeno sporazumom.
