Financijska pismenost javni je interes, a financijska znanja najbolje se usvajaju kroz formalno obrazovanje, zaključak je okruglog stola o financijskoj pismenosti mladih na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
"Financijska edukacija je potrebna da bi spasili barem one koji žele učiti, one koji su spremni mijenjati vlastite loše financijske navike, preuzeti kontrolu nad osobnim financijama i racionalno planirati a posebno radi povećanja informiranosti i zaštite potrošača – korisnika financijskih proizvoda i usluga", rekla je prof.dr.sc. Marijana Ivanov u svojem uvodnom izlaganju na okruglom stolu "Isplati se znati" u četvrtak na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, čiji je suorganizator i udruga Štedopis.
Ivanov je dodala da ljudi nisu svjesni svih makroekonomskih, financijskih i osobnih rizika koji se mogu odraziti na njihove osobne financije ali i da ne treba imati nerealna očekivanja o značajnim učincima financijske edukacije na financijsko ponašanje.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je da se u Hrvatskoj dugo nije radilo na financijskoj pismenosti i da je krajnje vrijeme za to, s obzirom na trendove u kreditiranju stanovništva, ali i stanje u državi s obzirom na prezaduženost i veliki javni dug.
"Sektor kućanstava brzo se zaduživao u godinama prije krize, no u posljednje četiri godine vidljiv je trend razduživanja pa je udio plaćenih kamata u raspoloženom dohotku pao na 5 posto. Udio duga stanovništva iznosi 40% DBP-a što jer relativno visoko u odnosu na zemlje istočne Europe, no nisko u odnosu na zemlje zapadne Europe" rekao Vujčić te istaknuo da je kratkoročni cilj koncentrirati se na građane s niskim dohotkom, jer je njihova ranjivost najveća.
Analiza ranjivosti stanovništva na financijske šokove središnje banke pokazala je da su najveći rizici gubitak posla, nezaposlenost i promjena tečaja. Vujčić je spomenuo i nedavno istraživanje o financijskoj pismenosti mladih koje je pokazalo da je ona najniža kod onih do 19 godina.
"Lani smo ugostili više od 1.000 učenika i studenata radi njihova financijskog obrazovanja i opismenjavanja, no najbolje je to provoditi formalno kroz sustav nacionalnog obrazovanja, znači od osnovne do srednje škole" kazao je Vujčić.
Ivana Jakir Bajo, pomoćnica ministra financija rekla je da Hrvatska ima "Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020." te da je time financijska pismenost postala javni interes.
Tomislav Ćorić, docent na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta naglasio je da je financijska pismenost u Hrvatska postala i makroekonomska kategorija što je dokazao "problem švicaraca".
Boris Jokić, znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja i voditelj radne grupe za provođenje kurikularne reforme istaknuo je da nova reforma školstva donosi sustav koji će poticati na razmišljanje, rješavanje problema i razvoj s vještina. Financijska pismenost u škole se uvodi međupredmetno kroz Poduzetništvo, a u tom procesu su iznimno bitni učitelji i nastavnici.
Slaven Đuroković, član Uprave i partner Ernst&Young d.o.o.rekao je kako se u praksi susreće s elementarnim nepoznavanjem financijskih pojmova od strane vlasnika poduzeća no da nije dobro kad ni njihovi menadžeri ne razumiju financijske izvještaje.
Davor Kršul, direktor Visa Europe Hrvatska, prisutnima je predstavio najbolje primjere svjetske prakse suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora na podizanju financijske pismenosti. Visa podržava programe financijske pismenosti u Velikoj Britaniji, Bugarskoj, Izraelu, Rumunjskoj, Turskoj te kroz udrugu Štedopis - i u Hrvatskoj.
Svi sudonici okruglog stola zaključili su da je suradnja svih dionika nužna te da je formalno obrazovanje najbolji način podizanja razine financijske pismenosti mladih.
