Nakon trogodišnje stagnacije, u posljednjih 18 mjeseci udio žena porastao je sa 16,3% za čak 4 p.p., te u lipnju 2016. godine iznosi 20,7%.
SELECTIO, vodeća hrvatska tvrtka za potragu za kadrovima i savjetovanju u upravljanju ljudskim resursima, od 2014. računa CROBEX indeks žena koji prikazuje udio žena u upravama tvrtki u sastavu indeksa CROBEX koji uključuje 25 najznačajnijih tvrtki na Zagrebačkoj burzi. Nakon trogodišnje stagnacije, u posljednjih 18 mjeseci udio žena porastao je sa 16,3% za čak 4 p.p., te u lipnju 2016. godine iznosi 20,7%.
Top 5 tvrtki s najvećim udjelom žena u upravama su Ericsson Nikola Tesla d.d. (100%), Ledo d.d. (50%), OT-OPTIMA TELEKOM d.d. (50%), Podravka d.d. (50%), te Hrvatski Telekom d.d (33,3%) i Zagrebačka banka d.d. (33,3%).
U razdoblju od deset godina, od 2006. do lipnja 2016., udio žena u upravama hrvatskih tvrtki sastavnica CROBEX-a u porastao je gotovo 10 p.p.
Izračun CROBEX indeksa udjela žena u upravama tvrtki u indeksu CROBEX omogućuje praćenje trendova i uspoređivanje Hrvatske s prosjekom ostalih europskih zemalja prema The Female FTSE Board Report 2015. Tako je, prema zadnjim dostupnim podacima The Female FTSE Board Reporta iz ožujka 2015. godine, najviše žena u upravama u Norveškoj (čak 38,9%) te Finskoj (32,1%), Francuskoj (28,5%) i Švedskoj (27,5%).
Zanimljivo je da je tada Hrvatska sa 16,3% po udjelu žena u upravama bila nešto iza Njemačke (16,6%), ali ispred Austrije (10,7%), Luksemburga (8,9%) i Švicarske (13,9%).
Svjetski prosjek za 2014. godinu iznosio je 11,5%, uz iznimku Australije (22,6%) i USA (21,2%), što ukazuje na veći broja žena u upravama velikih tvrtki u razvijenim zemaljama.
Iako jos uvijek srazmjerno mala, zastupljenost žena u biznisu je osjetno veća nego u najvišoj znanosti jer je u redovnom članstvu HAZU samo 10% žena, dok je u 8. sazivu Hrvatskog sabora trenutno podjednak udio žena kao i upravama tvrtki, udio zastupnica iznosi 20,5%.
Analizom kretanja udjela zastupnica u posljednja tri saziva sabora vidimo da je u šestom sazivu bilo 25,5%, u sedmom sazivu 25,2% a u trenutnom osmom, udio žena se smanjio za čak 5 p.p., tako da mozemo zaključiti da politička scena ne prati trend rasta udjela žena koji vidimo u biznisu.
Globalne inicijative koje imaju za cilj povećanje broja žena u upravama usmjerene su na podizanje svijesti šire javnosti, strateški leadership i transparentnost kompanija kao tri ključna elementa koja pokreću promjene.
Uz spomenute inicijative, svjetski trend je i smanjenje broja „zero companies“, odnosno kompanija koje u upravama nemaju niti jednu ženu. Tako je među FTSE250 takvih 9,2%, dok u hrvatskim tvrtkama u sastavu CROBEXA trenutno njih 47,8% nema nijednu ženu u upravi.
Mnogo je godina bilo potrebno kako bi se pitanje broja žena u upravama shvatilo ozbiljno, ali trenutno u Europi uzima zamah koji se sigurno neće promijeniti. A vodeći hrvatski biznisi su u tom trendu bolji nego politika i akademija.
