Kritičari mjera HZZ-a upozoravaju da su potpore uglavnom koristile državne institucije, manje realni sektor.
Objava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako obustavlja dio programa mjera aktivne politike zapošljavanja, a među kojima je i mjera uvedena za mandata bivše Vlade koja je proteklih godina i najviše korištena, stručno zapošljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, podigla je uoči novih parlamentarnih izbora raspravu na političkoj sceni, javlja Poslovni dnevnik.
Na objašnjenje da će zbog manjka novca u državnoj blagajni Ministarstvo rada ići u preslagivanje mjera i kvalitetnije korištenje preostalih sredstva uključujući i ona iz EU fondova, reagirao je bivši čelnik u tom ministarstvu Mirando Mrsić koji je istaknuo kako, unatoč rastu ekonomije, u proteklim mjesecima nisu donošene nikakve nove mjere koje bi dovele do većeg obuhvata mladih i do povećanja naknade sa 2400 na 3000 kuna.
No, upravo u toj mjeri njegovi nasljednici nalaze slabu točku aktivne politike zapošljavanja, jer se njihovom neselektivnom uporabom ozbiljno narušilo klasično zapošljavanje mladih i srušilo cijenu rada.
Dominaciju u korištenju tog programa imali su poslodavci iz javnog i državnog sektora, no i mnogi poslodavci koristili su mogućnosti zapošljavanja mladih koji tek ulaze u posao, dajući im priliku za probni rad.
Upravo u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, te obrtu potpore za zapošljavanje poslodavci rado koriste. "Pa tko ne bi uzeo 5-6 tisuća eura koje ti po radniku daje država", pomalo ironičan je Petar Lovrić, predsjednik Udruženja malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, čija je tvrtka i sama korisnik HZZ-ovih programa. Upravo, kaže, ima četiri mlada radnika od kojih će zadržati dva, možda i tri. No, u njegovu slučaju poklopilo se da je imao potrebu za radnicima, ali mnogi poslodavci koji koriste potpore ne zadržavaju zaposlenike kada istekne rok u kojemu se za njih dobiva potpora. Zbog toga su i stručnjaci koji su početkom godine za HZZ ocjenjivali provedbu aktivne politike zapošljavanja u prethodnom razdoblju sugerirali da se razmotri, primjerice, strože ograničavanje broja korisnika po poslodavcu ili definiranje djelatnosti u kojima će se one koristiti.
"Kao poslodavac generalno pozdravljam mjere aktivne politike zapošljavanja, no uvijek se otvara pitanje koliko one doista dubinski pomažu kreiranju radnih mjesta i koliki je njihov učinak na demografski oporavak", kaže Lovrić, koji se slaže s analitičarima koji kritiziraju konstantno posezanje države za mjerama "gašenja požara", od pomaganja brodogradnji ili HŽ-u do uklanjanja ljudi s burze. "Bez obzira na dobronamjernost, potporama za zapošljavanje dosad se zapravo kupovao mir, no u realnom sektoru posljednjih godina, posebno otkako je eskalirala gospodarska kriza, suočili smo se s nikad većim disbalansom na tržištu rada", ističe Lovrić, navodeći kako u nekim strukama, posebice obrtima, nedostaje radnika. Pojedini obrtnici sugeriraju kako bi se više pozornosti trebalo dati mjerama dokvalifikacija i prekvalifikacija za strukovna zanimanja.
Link na cijeli članak.
