Share
Tweet
Share
Send to friend

Na blokadama građana FINA, odvjetnici i lupači pečata zaradili milijarde kuna

Od početka 2011. do kraja svibnja 2016. provedeno je 6,5 milijuna ovrha, od kojih se oko 30 posto odnosi na poslovne subjekte, a 70 posto na građane. Građanima je u tom razdoblju s računa skinuto 32 milijarde kuna.

Na blokadama građana FINA, odvjetnici i lupači pečata zaradili milijarde kuna

Krajem svibnja 330 tisuća građana imalo je blokirane bankovne račune, a njihov ukupan dug iznosio je gotovo 40 milijardi kuna. Dobar dio tog duga odnosi se na zatezne kamate, troškove odvjetnika i bilježnika, a dodatno su opterećenje naknade koje naplaćuje FINA, državna agencija koja ovrhe provodi, piše Index

Ovrhe putem Financijske agencije provode se od početka 2011. godine, i do kraja svibnja 2016. ukupno je provedeno 6,5 milijuna ovrha, od kojih se oko 30 posto odnosi na poslovne subjekte, a 70 posto na građane. Građanima je u tom razdoblju s računa skinuto 32 milijarde kuna.

Financijska agencija koja je narasla na više od tri tisuće zaposlenih 2014. godine imala je prihode od oko 850 milijuna kuna, a prihodi Centra za prisilnu naplatu iznosili su oko 145 milijuna.

Printanje papira 15 kuna po stranici

Te prihode FINA osigurava naplatom raznih naknada. Na primjer, podatke, potvrde ili preslike dokumentacije iz "očevidnika" ovrha isprintane na papiru naplaćuju za poslovne subjekte 40 kuna po stranici, a za fizičke osobe 15 kuna po stranici. Istu stvar u PDF obliku naplaćuju 20 kuna po datoteci.

Iz udruge Blokirani, koja se bori za prava ovršenika upozoravaju da zbog raznih troškova koje idu uz ovrhu, ukupni dug nerijetko poraste i za više od 10 puta, pa dug od 100 kuna može dužnika koštati i 1100 kuna.

"Moguće je za dug od jedne lipe pa do 2500 kuna naplatiti ovršni trošak od 931,25 kuna. I još dodatni trošak FINA-e od cca. 110 kn (65 kuna za provjeru mogućnosti provedbe osnove za plaćanje, sedam kuna za obračun kamate, 35 kuna za nalog za izvršenje odjednom u cijelosti iz sredstava u više banaka.) I dodatni trošak za eventualnu buduću deblokadu", opisuje Miriam Kervatin iz udruge Blokirani.

Ovršni biznis donosi ogromnu zaradu uključenima u te poslove, kažu iz udruge Blokiranih.

"Ako se dug 1000 dužnika od po 100 kuna, ukupno 100.000 kuna dugovanja, uveća na 1,03 milijuna kuna, u čemu je 625.000 kuna zarade odvjetnika, 90.000 kuna bilježnika, 30.000 kuna poštanskih troškova na što se sve država obračunala 186.250 kuna PDV-a. Tako se dug može povećati 10 puta, a pri tom svi nešto zarade. I sve je po propisu. Od 2011. otkad Fina provodi ovrhe na računima građana, do kraja 2015. stiglo joj je sedam milijuna ovrha, od čega 71 posto na građanima. Ako 7 milijuna ovrha pomnožimo s minimalnih 1000 kn dodatne zarade po 'poslu pljenidbe' zarada na poslovima ovrhe računa se u milijardama kuna, isto tako i šteta koju je taj posao prouzročio rastu i razvoju države", kažu iz udruge Blokiranih.

Tko će zaustaviti ludilo

Broj građana u blokadi i njihov dug dramatično rastu. Krajem 2010., prije provođenja ovrha putem FINA-e u blokadi je bilo 25,6 tisuća fizičkih osoba. Već u siječnju 2011., kada su počele FINA blokade, broj građana u blokadi raste na gotovo 80 tisuća. tada je njihov dug bio oko 6 milijardi kuna. 

U ožujku 2012. broj blokiranih raste na 212 tisuća a dug na 13 milijardi kuna. U studenom 2014. broj blokiranih iznosio je 322 tisuće a njihov ukupni dug nadmašuje dugove gospodarstva te se penje na više od 31 milijardu kuna. 

Kao što je ranije navedeno, sada je u blokadi 330 tisuća građana, dug iznosi 40 milijardi kuna, a politika, usprkos obećanjima, nije učinila ništa kako bi barem malo olakšala situaciju dužnika, kroz smanjenje troškova provođenja ovršnih postupaka.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.