Sudeći prema inozemnim primjerima, mogu se izvući neke pretpostavke o budućem poslovanju tvrtke u Hrvatskoj.
Vijest o otvaranju IBM-ova pozivnog centra za podršku u Zagrebu pokrenula je široku raspravu o toj investiciji, najviše oko toga hoće li biti riječ o “Bangladeš” call centru u kojem će raditi srednje obrazovani zaposlenici ili ipak punokrvni IT centar pun visokoobrazovanih inženjera te o tome koje je sve pogodnosti od države ta transnacionalna kompanija dobila da bi investirala u Hrvatsku.
Razgranato poslovanje
Prije svega, vjerojatnost da će IBM u Zagrebu otvoriti call centar, uvjetno rečeno, najniže razine, sa slabije školovanim kadrom koji bi se javljao na svakojake upite “običnih” korisnika nije baš visoka, između ostalog i zato što je IBM prije dvije i pol godine za 550 milijuna dolara prodao svoj biznis takvih call centara kompaniji Synnex.
IBM je s druge strane zadržao i nastavio otvarati pozivne centre usmjerene svojim većim klijentima, poslovnim korisnicima iz privatnog, ali i javnog sektora, što je u skladu s njihovom tranzicijom iz velikog proizvođača hardvera u kompaniju usmjerenu razvoju softverskih, sigurnosnih, mobilnih, cloud i drugih rješenja. IBM, tvrtka sa 377 tisuća zaposlenika, ima vrlo razgranato poslovanje, pa tako i nekoliko tipova pozivnih centara. Na predstavljanju projekta u Vladi navedeno je da će u Zagrebu biti otvoren Client Innovation Center, pa ako se to i ostvari, bit će to jedan od 30-ak već postojećih širom svijeta.
Zagrebački bi centar vjerojatno bio pod ingerencijom tvrtke IBM Client Innovation Centers Europe, što je podružnica u vlasništvu IBM-a. Prva tri centra iz te sfere otvorena su 2013. u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, a potom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj, Italiji, Austriji, Švicarskoj, Sloveniji, Poljskoj, Rumunjskoj… Takvi centri postoje i drugdje po svijetu, od Afrike, preko Azije i Pacifika, do Sjeverne i Južne Amerike.
Dubinska ekspertiza
Kako navode sami za sebe, ti su inovacijski centri kreirani kako bi pružali “vodeću razinu inovativnih tehnoloških usluga i dubinsku tehnološku i industrijsku ekspertizu lokalnim IBM-ovim klijentima u javnom i privatnom sektoru”. Za zaposlenike tih centara IBM pak obećava “atmosferu poduzetnog start-upa, ali s podrškom najveće svjetske kompanije IT savjetodavnih usluga, s dinamičnim radnim okruženjem punim inovacije”.
Nadalje, kada se pogledaju oglasi za poslove koje su dali neki od Client Innovation Centara, vidljivo je da se najviše traže svakojaki developeri - dakle, fakultetski obrazovani IT-jevci - najviše oni specijalizirani za Javu te Microsoft, Oracle, mobilnu sferu, Unix-Windows… Brojni su oglasi i za dizajn menadžere, projektne administratore i slično. Međutim, sudeći prema oglasima na kojima je navedena plaća, riječ je o primanjima koja se kreću oko prosjeka za te države. Primjerice, za poziciju Data Analyst u Leicesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu traži se osoba “s jakim akademskim iskustvom u kvantitativnim predmetima”, uključujući i napredno znanje matematike, te diplomom iz statistike, matematike, inženjerstva, računalnih znanosti (ili odgovarajući stupanj), sa solidnom bazom znanja o modeliranju, statistici i analitici.
Posao na 23 mjeseca
Dodatno, kandidati moraju imati osobnog iskustva s naprednim analitičkim alatima, kao i “dubinsko” znanje naprednih analitičkih metoda kao što su statistika, data mining i strojno učenje. Posao se nudi na 23 mjeseca, a početna plaća bi iznosila između 20.600 i 26.000 funta godišnje neto, ovisno o kvalifikacijama i iskustvu (što bi po sadašnjem tečaju funte zapadalo približno između 15.300 i 19.400 tisuća kuna mjesečno).
Premda je to za hrvatske prilike iznimna plaća, prosječna primanja u Britaniji za stalno zaposlene iznose 26.500 funta godišnje prije oporezivanja, odnosno 21.200 neto. Developerima se pak nude primanja u rasponu od istih 25.700 funta na donjoj granici, ali je zato gornja granica znatno viša - 58.000 - što je već više nego dvostruko više od prosjeka za Ujedinjeno Kraljevstvo, a pozicija Senior UI Engineer/Architect ima određenu plaću od 60 tisuća funta godišnje (ili više za izvanredne kandidate).
Bez poreza na dobit 10 godina očuvaju li radna mjesta 5 godina
Ako IBM za buduću investiciju nije dogovorio nikakve dodatne poticaje i olakšice, nego samo predviđene zakonom, svejedno je riječ o prilično primamljivom paketu. Iako je točan iznos teško izračunati bez više točnih podataka, može se pretpostaviti da, kao velika tvrtka koja će, vjerojatno, uložiti više od tri milijuna eura, IBM-ov call centar neće morati plaćati porez na dobit prvih 10 godina (pod uvjetom da nova radna mjesta očuvaju pet godina).
Sljedeća mjera ima veze sa stopom nezaposlenosti u županiji u kojoj se tvrtka otvara: kako će biti u Zagrebu, za zapošljavanje raznih kategorija nezaposlenih osoba mlađih od 25 godina ili 29 godina dobivat će poticaje od 20 % ili maksimalno 6000 eura te 8 % ili maksimalno 2400 eura za sve ostale zaposlenike. Veliki poduzetnici kao IBM mogu dobiti i poticaje za usavršavanje radnika - do 25 % za posebno usavršavanje i do 60 % za opće. Postoje i Poticajne mjere za radno-intenzivne investicijske projekte, pri čemu se potpora za otvaranje novih radnih mjesta povećava za 50 % ako se zaposli više od 300 ljudi, a za punih 100 % ako se otvori 500 i više novih radnih mjesta.
Izvor: jutarnji.hr
