Share
Tweet
Share
Send to friend

Hrvatski otok s najvišom prosječnom plaćom od 7.153 kune

Prema analizi Financijske agencije, na hrvatskim otocima postoje 344 naselja s ukupno 132.756 stanovnika, a u njih 51 najvećih posluje 3933 poduzetnika s ukupno 20.364 zaposlenih.

Hrvatski otok s najvišom prosječnom plaćom od 7.153 kune

U odnosu na prethodno promatrano razdoblje (broj stanovnika od prošlog popisa 2001., a poslovni rezultati za 2014. godinu), situacije se poboljšava jer je porastao broj stanovnika za 7886, poduzetnika je 103 više te 886 više zaposlenih, javlja Poslovni dnevnik

Promatrano na razini pojedinoga otoka, najviše je poduzetnika na najnaseljenijem otoku, na Krku. U gradu Krku i šest općina ukupno je 783 poduzetnika.

Poduzetnici otoka Krka na prvom su mjestu i prema broju zaposlenih s 4844 radnika. 

Iza Krka po broju poduzetnika slijedi Brač s 581 poduzetnikom, kod kojih je bilo zaposleno 2556 radnika. 

Ukupan prihod promatranih otočnih poduzetnika lani je iznosio 9,7 milijardi kuna, što je povećanje od gotovo 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. 

Tom su rezultatu najviše pridonijeli poduzetnici grada Krka s 1,3 milijarde kuna, što čini 13,2 posto udjela u ukupnim prihodima otočnih područja, te poduzetnici gradova Maloga Lošinja s 9,6 i Cresa s 6,3% udjela. 

Najveći prihod među poduzetnicima sa sjedištem u Krku ostvarila je građevinska tvrtka GP Krk, u Malom Lošinju su to Jadranka hoteli, a u Cresu Autotrans. 

Kada se analiziraju djelatnosti poduzetnika, iz Finine analize proizlazi očekivani zaključak da se najviše tvrtki bavi turizimom.

Pojedinačno su najveće prihode ostvarile tvrtke Sunčani Hvar s Hvara, Jadranka hoteli s Malog Lošinja te rapski Imperial. 

Prosječna neto plaća kod otočnih poduzetnika je lani iznosila 4763 kune. Najviše prosječne plaće su bile u gradu Hvaru, 7153 kune, a najniže u Korčuli i to 4406 kune.

Na pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane odnosi se 766 poduzetnika i četvrtina ukunog prihoda s 2,4 milijarde kuna, a slijedi trgovina s 652 poduzetnika i 2,1 milijarde prihoda. Na prerađivačku industriju odnosi se 1,29 milijardi, a građevinarstvo 1,26 milijardi. Poljoprivreda zauzima skromnih 677 milijuna kuna.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.