Share
Tweet
Share
Send to friend

Istočna Europa više nije oaza jeftine radne snage

Hrvatska je prema istraživanju Bloomberga na trećem mjestu po manjku radnika.

Istočna Europa više nije oaza jeftine radne snage

Istočna Europa, uključujući i Hrvatsku, čini se pati od iste boljke: poslodavci u regiji sve teže nalaze kvalitetnu radnu snagu.

Ovaj je problem najizraženiji u Latviji i Češkoj, dok je Hrvatska na visokom trećem mjestu, pokazuje istraživanje Bloomberga. Za razliku od spomenutih zemalja s niskim brojem nazaposlenih, mi smo u paradoksalnoj situaciji: unatoč registriranih 13,3 posto nezaposlenih u srpnju (212.000 ljudi trenutno je prijavljeno na burzi rada), poslodavci ne mogu popuniti radna mjesta!

Istočna Europa ranije je bila poznata po jeftinoj cijeni rada, međutim danas poslodavcima zadaje glavobolje, a manjak se rapidno pogoršava. U Češkoj se broj nepopunjenih radnih mjesta povećao za 166 posto u zadnje dvije godine, a u Latviji utrostručio u zadnjoj godini.

Prema Bloombergu, u Hrvatskoj je od 2014. povećan za 70 posto. Stoga se potencijalne radnike mami višim plaćama i raznim beneficijama, piše Poslovni dnevnik.

Tako primjerice McDonald’s u Mađarskoj nudi besplatan smještaj za zaposlene, Lidl je za četvrtinu podigao plaće u Češkoj te za petinu u Mađarskoj, a u Rumunjskoj softveraše obasipaju vaučerima za teretane i wellnesse.

Ekonomist Željko Lovrinčević ističe da je ovaj fenomen posljedica tranzicije i demografije. Vremenom su nestala ograničenja kretanja radnika, a liberalizacijom se dogodio odljev ljudi s kvalitetnijim znanjima. "Poslovi su postali sve složeniji, puno je istraživanja i razvoja, a tvrtkama je ‘sunk cost’, odnosno trošak odlaska postao puno veći, pa manje su manje fleksibilnije i moraju ranike više platiti", ističe Lovrinčević.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja ističe da je manjak kvalificirane radne snage puno širi problem od visine plaća. Ispušta se iz vida demografska situacija, Europa stari, a u Hrvatskoj godišnje nestaje jedan manji grad. Na to, dodaje, dolazi neadekvatno obrazovanje, a u tri godine od ulaska u Uniju i iseljavanje čitavih obitelji u potrazi za boljim životom u inozemstvu.

Lovrinčević dodaje da je i besplatno obrazovanje koje je osiguravao javni sektor dijelom prešlo u privatni sektor pa se taj trošak dijelom prelijeva i na potražnju za većim plaćama. "Sve je više upisa na fakultete jer je primjetan pomak prema tercijalnim djelatnostima koje nose i veću premiju na plaće, pa se u Hrvatskoj postavlja pitanje što je ostalo na tržištu i koliko su ti ljudi uopće zapošljivi", ističe Lovrinčević.

Premda je u regiji primjetan rast plaća, on se nije dogodio u Hrvatskoj. "Kod nas nije bilo rasta plaća jer se javni sektor nije prilagodio u krizi pa se taj trošak prelio na privatne poslodavce koji su morali otpuštati i smanjivati plaće", zaključuje Lovrinčević. "Krajnje je vrijeme da nam gospodarstvo prestane ovisiti isključivo o inozemnim faktorima, o tome je li nafta niska ili se dogodila kriza u EU. Zato se iduća Vlada pod hitno mora uhvatiti u koštac s reformama, viškom administracije i skupom državom. Sad kad konačno imamo rast, gospodarstvo se mora rasteretiti da imamo brže stope rasta BDP-a jer će tada će biti za socijalu, zdravstvo, inovacije, a tada i plaće mogu rasti", kaže čelnica HUP-a.

Podsjeća da su poslodavcima plaće samo jedna od stavki cijene konačnog proizvoda, a konkurencija na tržištu uvjetuje može li se veći trošak preliti na cijene proizvoda. "Rast plaća nije jedino rješenje problema manjka radne snage; veći je što se djeca ne educiraju kvalitetno. Sve zemlje u Europi omogućuju uvoz radnika, samo se kod nas stalno filozofira s kvotama", napominje Deranja.

Branko Roglić, vlasnik Orbica, ističe da probleme s radnom snagom imaju samo u Hrvatskoj. "Kvalitetnog radnika morate više platiti. Uz redovne plaće zaposlenima krajem godine isplaćujemo varijabilnu plaću koja ovisi o poslovanju tvrtke, cijelo vrijeme uvažavajući dugoročnu održivost tvrtke, a menadžeri imaju poseban dodatak", kaže Roglić, dodajući da zaposlenike motivira školovanjima, studijskim putovanjima.

IT bilježi nedostatan broj stručnjaka, odljev radne snage, a nekonkurentne porezne politike ograničavaju mu potencijal, ističe član Upravnog odbora CISEx-a Milan Puvača. “Možda i najizraženiji izazovi s kojima se svakodnevno susreću tvrtke članice CISEx-a je kvalificirana radna snaga koja nedostaje na tržištu rada. Obrazovne institucije još ne 'proizvode' dovoljno stručnjaka koji bi vladali potrebnim tehnologijama te bili vrlo brzo zapošljivi", kaže.

Već je uobičajeno da se IT tvrtke žale na nedostatak ljudi koje odmah mogu zaposliti po iznadprosječnim uvjetima. Gotovo jedina mogućnost je obrazovanje unutar tvrtke. Tu su benefiti poput kliznog radnog vremena, korištenja opreme u privatne svrhe, plaćenih putovanja, posebno opremljenih prostora unutar tvrtke za opuštanje i zabavu što su izazovi jer porezni sustav ne potiče već kažnjava nagrađivanja poput financiranja teambuildinga, fitnessa za djelatnike, plaćenog vrtića.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.