U pripremi je zakon o uvođenju obveznih kvota za sastav upravnih odbora velikih kompanija prema kojem će najmanje 40 posto mjesta morati zauzeti žene.
Ova odluka prati preporuku Eropske komisije iz 2012. godine i odgovarajuću deklaraciju Europskog parlamenta, kojima se velikim europskim poduzećima (koja kotiraju na burzi) nastoji smanjiti spolna neravnopravnost na visokim poslovnim pozicijama. Tamo je, naime, sedam puta manje žena nego muškaraca, a cilj je da udio žena na tim pozicijama do 2020. bude barem 40 posto.
Nakon nekoliko godina porasta broja žena u upravama slovenskih tvrtki, opet je primjetna stagnacija i smanjenje njihove participacije pa bi zakon taj trend preokrenuo iako su neki protiv zakonske prisile i zastupaju potrebu "mekog" pristupa uklanjanju spolne neravnopravnosti, piše ljubljanski dnevni list "Dnevnik", a prenosi Index.
Slovensko Ministarstvo gospodarskog razvoja priopćilo je kako je svjesno činjenice da se žene u poslovnom okruženju susreću s više neprilika nego muškarci, ali tvrdi da je na tom planu već napravljeno puno pozitivnoga, pa tako postoji poseban program za žene u biznisu koji subvencionira vlada svojim sredstvima.
Žene tijekom programa dobivaju financijska i druga znanja za poslovni život, a na kraju takvog dodatnog obrazovanja mogu zatražiti i subvenciju od 5000 era kako bi osnovale vlastito poduzeće i tako samostalno ušle u vode biznisa.
Iako po obrazovnoj strukturi žene u Sloveniji nisu ništa lošije od muškaraca, a u nekim strukama (medicina, pedagoški pozivi) imaju većinu, velika većina upravitelja domova zdravlja ili ravnatelja u bolnicama su muškarci, a i spol ravnatelja škola u disproporciji je s udjelom žena u pedagoškim zanimanjima.
Neravnopravnosti žena u slovenskom poslovnom svijetu i politici pridonose i mediji koji stvaraju sliku da su žene sposobne samo za ograničeni broj zanimanja i šefovskih mjesta, pokazalo je jedno istraživanje o reprezentiranosti žena i njihovu udjelu u televizijskom programu, u različitim govornim emisijama.
"Mediji bi trebali u studio zvati najbolje koji znaju govoriti o nekoj temi, ali to očito ne čine pa u takvim televizijskim programima na četiri muškarca nastupa samo jedna žena", kazala je za "Dnevnik" nekadašnja tv novinarka Nataša Briški, koja je istraživala programe televizijskih emisija vodećih slovenskih tv postaja s nacionalnom frekvencijom.
Istraživanje je pokazalo da se žene uglavnom pozivaju samo u programe u kojima se govori o pitanjima kao što su socijalna politika ili zdravstvo, dok stvari s područja politike, financija i slična s malih ekrana tumače uglavnom samo muškarci.
To se pokazuje i kod spolne strukture parlamenta u kojemu je postotak žena veći od 25 posto, unatoč svim nastojanjima da se to poveća pa i unatoč spolnim kvotama koje su uvedene prije desetak godina, a prema kojima na kandidacijskim listama za parlament mora biti najmanje 40 posto žena.
Slovenija nije jedina europska zemlja koja se aktivno bavi ovim pitanjem. Slična odluka od 2019. godine na snagu će stupiti i u Švedskoj.
