Hoće li iznos biti izjednačen s punom plaćom zaposlenih roditelja tek treba vidjeti.
Ministrica Nada Murganić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike vjerojatno je širokoj javnosti najmanje poznati član Vlade. Dolazi iz Karlovca, u kojem je proteklih 20 godina vodila Dom za starije i nemoćne osobe Sveti Antun, a po zanimanju je socijalna radnica.
Prva je osoba na čelu ovog resora koja doista dolazi iz struke i koja ima dugogodišnje iskustvo uspješnog vođenja velike i "teške" ustanove. I to se, kažu njezini suradnici, vidi na prvi pogled. Razumije funkcioniranje sustava, iznimno je operativna, donosi odluke temeljito, ali bez nepotrebnog teoretiziranja, prepiske i sastančenja kojemu je birokracija sklona. Prvog radnog dana riješila je problem asistenata za 500 osoba s invaliditetom, za koje je njezina prethodnica kasnila s raspisivanjem natječaja, piše Jutarnji list.
Neočekivano je u resor dobila i demografiju, trenutno jedno od najvažnijih područja. Ističe kako nije demograf te će na mjesto čelnika te uprave, kaže, doći stručna osoba. Ipak, svjesna je da će konačna odluka o mogućim mjerama ipak biti - njezina.
Hoćete li uvesti naknadu od 1000 eura za svako novorođeno dijete?
Kad do sada ta mjera nije donesena, mislim da ćemo od nje i odustati. Državna pomoć za opremu novorođenog djeteta postoji i sada, doduše u bitno nižem iznosu od oko 2.300 kuna, a i dio jedinica lokalne uprave isplaćuje pomoći za rođenje djeteta. Radi se o jednokratnoj pomoći koja svakako dobro dođe roditeljima, ali mnogo sam sklonija uvođenju kontinuiranih, trajnijih mjera koje nude dugoročniju sigurnost i koje su, kako naglašavaju i demografi, u konačnici daleko učinkovitije. Pri tome mislim prvenstveno na povećanje roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Ta naknada sada iznosi maksimalno 2660 kuna i nju namjeravamo povećati.
Hoćete li je izjednačiti s punom plaćom zaposlenih roditelja, kao što je to slučaj s naknadom za prvih šest mjeseci?
Ne mogu to obećati. Rade se izračuni i visina povećanja ovisit će o financijskim mogućnostima.
Od kad se može očekivati povećanje?
Od sljedeće godine. Novac za povećanje bit će ugrađen u proračun za 2017. godinu.
Kako, s pozicije socijalne i obiteljske politike, ocjenjujete poreznu reformu?
- Vjerujem da će cjelovita porezna reforma dati dobre rezultate, otvoriti prostor za nova radna mjesta i mnogim zaposlenicima povećati plaće. Kao i drugi resori, imali smo svoje primjedbe, od kojih su neke prihvaćene, a neke nisu. Primjerice, zadovoljna sam što se porodiljna naknada za nezaposlene ne smatra dohotkom te partner može ostvarivati olakšice. Imali smo ozbiljne primjedbe na povećanje PDV-a na osnovne potrepštine, lijekove i ortopedska pomagala, što bi značilo da moramo povećati socijalnu pomoć.
Ostale su porezne olakšice na djecu, koje roditeljima s najnižim primanjima ne znače ništa. Čini se da su najveći gubitnici upravo roditelji s malim plaćama koji žive od svojeg rada, primanja su im vrlo niska, ali previsoka za bilo kakve socijalne naknade, uključujući i dječji doplatak.
Svjesna sam toga i nastojat ćemo izmjenama pojedinih naknada obuhvatiti i olakšati upravo toj kategoriji osoba, koja zbog nekoliko kuna zarade iznad propisanog cenzusa nema pravo ni na kakvu naknadu. Dječji doplatak vjerojatno će doživjeti izmjene. Prvo moramo odlučiti je li to socijalna ili pronatalitetna mjera te treba li i koliko rigorozan imovinski ili dohodovni cenzus. O tome ćemo sa stručnjacima raspraviti u narednom tazdoblju.
Hoće li socijalna pomoć, odnosno zajamčena minimalna naknada, koja sada iznosi 800 kuna za odraslog samca, biti povećana za 20 posto kao što je najavljivano, uz istovremeno ukidanje naknade za stanovanje, koje bi trebale isplaćivati jedinice lokalne uprave?
To je prijedlog. Naime, čini se da bitan dio jedinica lokalne uprave naknadu za troškove stanovanja ne isplaćuje jer nemaju sredstava, čime primatelji socijalne pomoći nisu u istom položaju već im visina ukupne socijalne pomoći ovisi o tome gdje žive. Ukidanje te naknade i povećanje ZMN-a dovelo bi do određene uravnoteženosti i veće pravednosti.
Uskoro ćemo ući u treću godinu od podizanja kredita kod Svjetske banke za reformu socijalnih naknada, a glavni projekt - Jedinstveni centar za naknade preko kojeg bi trebale biti isplaćivane sve naknade - još uvijek nije zaživio. Početak rada je više puta prolongiran, zadnji zadani rok je 1. ožujka 2017. Možemo li očekivati da će tada proraditi?
Bojim se da ne. Ići ćemo u hitne izmjene Zakona o socijalnoj skrbi i morat ćemo ponovno prolongirati rok. Tek hvatam konce o tom projektu.
Završena je javna rasprava o Tezama za Obiteljski zakon, o kojem se u javnosti već dvije godine diže dosta prašine. Što mislite o prijedlozima?
Zapravo ne razumijem otkud toliko sukoba oko Obiteljskog zakona. To je zakon koji se tiče svih nas, koji mora biti jednostavno napisan, olakšavati određene, često neugodne i nesretne životne procese, smanjivati stres, olakšavati procedure i biti na korist svima, a najviše djeci. Po meni, tu nema mjesta ni ideologijama ni taštinama. Dosta se raspravljalo o predbračnom savjetovanju. Mislim da svaki razgovor uvijek dobro dođe, ali ne vidim zašto bi on morao biti obavezan. Zakon je još uvijek u prvoj fazi i pustimo da se razvija svojim tokom. Drugi tjedan će mi prezentirati pristigle primjedbe na Teze i odlučit ćemo koji su sljedeći koraci kako bismo dobili dobar normativni akt.
Link na cijeli intervju.
