Rad nedjeljom porastao je za 30%, a tek 25% radnika smatra da se njihovo radno vrijeme uklapa s obiteljskim i drugim obvezama, istraživanje je koje je ovih dana na konferenciji pod nazivom 'Ravnoteža poslovnog i privatnog života 4.0 – izazovi u vremenu digitalizacije'.
Europa se danas nalazi pred izazovima koji će u velikoj mjeri utjecati na njezinu budućnost, među kojima su svakako i demografski, na što utječu nesigurnost posla i teški i neprimjereni radni uvjeti, pogotovo u trgovačkom sektoru, piše Večernji list.
Nevidljiva jasna granica
Stoga je u EU pokrenuta nova rezolucija o slobodnoj nedjelji, koju je potpisala i zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, te ponovno aktualizirala taj problem u Hrvatskoj sa sindikatima, poslodavcima i nadležnim komorama. Petir objašnjava kako je digitalizacija radnog prostora i života učinila radnike stalno dostupnima. Tako čak i rad koji je dosad bio rezerviran za radno vrijeme u novim okolnostima prelazi u rad u slobodno vrijeme te je nevidljiva jasna granica između onoga što je vezano uz posao i privatnih i obiteljskih obveza.
Usto u Hrvatskoj dolazi i do porasta noćnog rada, a iako se često naglašava kako radnik ne smije raditi više od propisane satnice te kako treba biti više plaćen ako radi nedjeljom i praznicima, praksa to demantira. Zaposleni u uslužnom sektoru u Hrvatskoj, od kojih su većina žene, rade i po tri tjedna bez prekida i bez ijedne slobodne nedjelje, iako brojna istraživanja potvrđuju kako rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika: uzrokuje emocionalnu iscrpljenost, konstantan stres i psihosomatske smetnje.
Prema Eurostatovoj statistici iz 2015., u Hrvatskoj 35% ljudi radi nedjeljom, što je najviše u Europi. Gotovo svake nedjelje radi 8,3% hrvatskih radnika, 28,3% ponekad, što nas stavlja i na prvo mjesto u EU po radu nedjeljom, tvrdi Marijana Petir.
