U posljednjih osam godina broj zaposlenih pao je sa 3.403 na 2.592. Iz jednog od najoperativnijih dijelova Zavoda, Odsjeka za obračun mirovinskih primanja i doplatka za djecu, u kojem ona radi, u četiri godine otišlo je 57 radnika, a nitko izvana nije primljen.
Posao je stresan ne samo zbog obima i složenosti, nego i potencijalnih burnih reakcija korisnika prema radnicima HZMO-a, u registriranom rasponu od pljuvanja do davljenja, otkrila je Višnja Stanišić, predsjednica Radničkog sindikata Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za tportal.
U posljednjih osam godina broj zaposlenih pao je sa 3.403 na 2.592. Iz jednog od najoperativnijih dijelova Zavoda, Odsjeka za obračun mirovinskih primanja i doplatka za djecu, u kojem ona radi, u četiri godine otišlo je 57 radnika, a nitko izvana nije primljen.
Uz obračunavanje prema rješenju o mirovini, radnici Odsjeka svakodnevno provode Ovršni zakon i Obiteljski zakon, uz stalno dopisivanje sa sudovima i odvjetničkim uredima. Obračunavaju porez i to ne po sustavu Porezne uprave koja porez računa na dan isplate, već sa svakim starim obračunom rone duboko u povijest. Obračunavaju inozemne mirovine i dječji doplatak, ažuriraju knjigovodstvene baze. Usto, primaju pozive korisnika mirovina, koji im dolaze i u urede.
Sada se, međutim, od radnika traži da prioritet nad svim tim redovnim poslom budu preračuni i odštetni zahtjevi prema mirovinskim fondovima bivših republika Jugoslavije, otkriva Stanišić. To bi moglo značiti još dulje čekanje umirovljenika na razliku mirovine, ali i veće kamate koje bi umirovljenici platili zbog kašnjenja obustave ovrhe ili kredita.
Sve te poslove, inače, rade i kontroliraju radnici srednje stručne spreme s plaćom od 3.741 kuna do 4.729 kuna.
Operativa desetkovana, ljudi masovno odlaze
Na snazi je zabrana zapošljavanja radnika srednje stručne spreme (SSS) - nekad je za taj posao bila propisana viša stručna sprema, što je ukinuto zbog ušteda - pa se problem manjka radnika nastoji riješiti preko mladih djelatnika na stručnom osposobljavanju.
"Pošalju nam SOR-ovce i mi automatski gubimo kolegicu koja postaje njihov mentor. Potrebni su mjeseci obuke da mogu potpuno samostalno preuzeti najlakše predmete, recimo, da provedu smrtni list ili promjene adresu ili provedu potvrde o životi. I onda nakon godinu dana, kada bi tek mogli raditi složene poslove, oni odu i dođu novi, pa sve iznova.
Sad su nam počeli interventno slati ljude iz drugih odjela, kolegice u 50-im i 60-im godinama koje nikad nisu radile slične poslove. Evo, dvije već tjedan dana doslovno sjede i gledaju, nisu dobile lozinke za ulazak u naš računalni sustav. Operativa je i inače u cijelom Zavodu desetkovana, a dvoje informatičara koji su održavali sustav isplate dali su otkaz. Ljudi masovno odlaze, ne samo u mirovinu, već u realni sektor, ali i u inozemstvo", nabraja Stanišić.
Mirovine se isplaćuju sa zakašnjenjem
Iako je premijera Plenkovića javno upozorila na to da većina radnika HZMO-a više ne može jamčiti ažurno i kvalitetno obavljanje svojih radnih zadataka, Stanišić napominje da nitko ne govori o tome da će se obustaviti isplata mirovina, kako su to neki pogrešno shvatili. No činjenica je ta da se već sada, zbog manjka i preopterećenosti radnika, sa zakašnjenjem donose konačna rješenja i rješenja o pravu na obiteljsku mirovinu.
Smeta joj kad mediji državne službenike sve u paketu proglašavaju uhljebima.
"Mi nismo uhljebi, pravi su uhljebi nedodirljivi, do njih korisnici ne dolaze", napominje sindikalka, dodajući da takvih uhljeba u HZMO-u ima dosta, da ne rade gotovo ništa ili je njihovu radu teško ući u trag, a unatoč tome za njih se proizvode nova radna mjesta.
Za isti posao različita plaća
S druge strane, u HZMO-u su, kaže Stanišić, desetkovani svi referenti, pa tako trenutačno samo petero njih radi na predmetima mirovina zbog profesionalne nesposobnosti. Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), koji je također u zaostacima s neriješenim predmetima, toj petorki prebacio je čak 700 spisa, otkriva sindikalka.
Naročito je boli nepravda koja se očituje u tome da radnici HZMO-a za isti posao dobivaju različitu plaću, što je inače klasika i u mnogim drugim državnim i javnim službama. Događa se tako, kaže Stanišić, da za šalterima sjede tri kolegice s tri različita koeficijenta te da pojedini kontrolori u njezinu Odsjeku imaju nižu plaću od pojedinaca čiji rad nadziru. To definitivno nije utočište za političke uhljebe. Umjesto njih, u zgradi Područne službe HZMO-a u Zagrebu caruju miševi, odakle ih je samo u posljednjih mjesec dana, navodi Stanišić, istrijebljeno 50-ak.
Radnici Odsjeka za obračun mirovinskih primanja sa svim svojim problemima upoznali su sve svoje nadređene po hijerarhiji, od neposredne šefice do aktualnog v. d. ravnatelja HZMO-a. Potonji ih je jedva jedvice primio, tek nakon što mu se 30-ak ljudi nacrtalo pred vratima. Razumijevanja je imao u obilju, ali ne i rješenja za goruće probleme, pa su se pobunjenici pismeno obratili ministru Tomislavu Ćoriću poručivši mu da je voda došla do grla.
"Dosta nam je prijetnji, ucjena i podcjenjivanja, dosta nam je lažnih obećanja, dosta nam je mizernih plaća kojima jedva preživljavamo od mjeseca do mjeseca dok se u isto vrijeme u našoj službi uhljebljuju savjetnici, koordinatori i stručni suradnici koji šeću ne radeći ništa, a primaju plaću dvostruko veću od naše. Nikada nas nije bilo manje, a sve nas je više u jednoj sobi (sobe su leglo prljavštine i prašine, a miševi nam kradu i ono malo hrane koju si možemo priuštiti)... Mi ne tražimo nagradu već samo tražimo da se naš rad plati, da nam se osiguraju uvjeti rada dostojni čovjeka i jedne takve ustanove i države koja je članica Europske unije", poručili su ministru radnici HZMO-a.
