Share
Tweet
Share
Send to friend

Kako će funkcionirati potpuni nadzor svih računa građana

Hoće li se oporezivati i 'prihodi' poput stambene štednje, uplata rodbine iz inozemstva?

Kako će funkcionirati potpuni nadzor svih računa građana

Pojedini građani teško se mire sa zakonskom izmjenom prema kojoj Porezna uprava od početka ove godine ima mogućnost uvida u sve njihove prihode, pa već smišljaju način kako to izbjeći. Banke su sada dužne Ministarstvu financija dostavljati "podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana, uključivo i podatke o prometu tekućih računa i štednih uloga".

Kako ne bi bili pod tako velikim reflektorima poreznih vlasti, može se čuti, neki razmišljaju o prebacivanju nekog od računa tamo gdje će imati više prava na privatnost, piše Jutarnji list

Sudeći prema pravilima Direktive EU 2014/107, unutar Europske unije nije se moguće sakriti. Kako je automatska razmjena informacija postala važan instrument u borbi protiv prekogranične porezne utaje i prijevare, direktiva EU (2014/107) propisuje set podataka o financijskim računima koji se automatski razmjenjuju među državama članicama.

Ipak, izmjenom Općeg poreznog zakona, porezne vlasti dobile su i uvid u sve transakcije na svim računima u domaćim bankama.

Neki strahuju da bi im to moglo povećati porezne obveze jer u poreznu osnovicu mogu ući i "prihodi" poput uplaćene stambene štednje, doznaka rodbine u zemlji i inozemstvu, ili sitnih uplata (posudbi) između prijatelja. Ako poreznim vlastima nešto nije jasno i posumnjaju da se radi o novcu zarađenom radom na crno, mogu od poreznog obveznika zatražiti da objasni njegovo porijeklo.

U Poreznoj upravi naglašavaju da su razvili sustav analize rizika s ciljem da kao institucija rano detektiraju i pokrenu postupke kada na temelju raspoloživih podataka uoče znatna odstupanja ili neusklađenosti u oporezivim primicima poreznih obveznika, a što može upućivati na nezakonite ili prijevarne radnje.

"Stoga svaka bojazan da će se uobičajeno ponašanje poreznih obveznika, poput prebacivanja sredstava na račune članova obitelji (studentima, djeci ili slično), porezno razmatrati nije opravdana. Ako bi, iz bilo kojeg razloga, neki porezni obveznik bio pozvan da opravda transakcije na svojem računu, Porezna uprava prihvaća svu vjerodostojnu dokumentaciju kojom se dokazuju izvori primitaka", objašnjavaju u Poreznoj upravi.

Dodaju kako dostava podataka iz banaka "nije novost u poreznom sustavu" jer je do kraja 2016. dio podataka o računima građana i poduzetnika zaprimala automatski, "a dio na zahtjev, a od 1. siječnja 2017. godine sve će podatke kontinuirano zaprimati automatizmom".

"Pri dostavi podataka "skidanje bankarske tajne" neće biti potrebno, a privatnost građana, kao i tajnost njihovih podataka, neće biti ugrožena, s obzirom na to da je ovo porezno tijelo kao poreznu tajnu dužno čuvati sve podatke iznesene ili nastale tijekom poreznih postupaka, sukladno čl. 8 OPZ-a", ističu u Poreznoj upravi.

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.