Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine iz Hrvatske odselilo 36.436 ljudi, dok je u Hrvatsku doselila 22.451 osoba.
Stvarni su podaci, sasvim sigurno, barem dvostruko porazniji. Naime, DZS, kad se radi o migracijama, podatke temelji na podacima MUP-a, koji pak registrira samo one koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj pri preseljenju u inozemstvo.
Sudeći po podacima država u koje se odseljavaju - a gdje se moraju registrirati da bi ostvarili bilo koje pravo ili se zaposlili - broj iseljenika neusporedivo je veći. Konkretno, ukupni broj iseljenika iz Hrvatske, prema podacima DZS-a, u 2016. bio je 36.436, što je najveći službeni broj iseljenih u zadnjih 15-ak godina, piše Jutarnji list.
Međutim, prema podacima njemačkog zavoda za statistiku objavljenim ovih dana, samo se u Njemačku 2016. doselilo 54.245 osoba s hrvatskom putovnicom. Od tog broja gotovo 15% čine djeca do 15 godina, što jasno upućuje na to da se radi o preseljenju cijelih obitelji. Dodaju li se tome brojke o odseljenima u Irsku, Austriju, Italiju i druge države, broj iseljenika sigurno je kudikamo veći.
Odseljavanje mlađeg stanovništva odrazilo se proteklih godina i na broj novorođenih, čiji je broj dramatično pao baš u godinama najjače imigracije: samo u 2015. broj rođenih smanjio se za 2000 u odnosu na 2014. i pao na 37.500, odnosno razinu koju ni jedna demografska projekcija nije očekivala prije 2030.
Lani je srušen još jedan rekord: zabilježen je najveći broj razvoda otkad se vode statistike. Lani je okončan razvod za 7036 parova, 1000 više nego godinu prije. Broj razvoda nikad ranije nije prešao 7000. Sve do 2000-ih odnos razvedenih i sklopljenih brakova kretao se otprilike 1 razvod na 6 sklopljenih brakova. Taj je omjer počeo padati - ne samo zbog većeg broja razvoda nego i sve češće odluke parova da žive nevjenčano - da bi lani došao do omjera od samo 2,9 sklopljenih brakova na 1 razvod.
