Vlada donijela prijedlog zakona koji ima brojne novine, a važna stavka odnosi se na valutnu klauzulu!
Klijent kojem je banka odobrila stambeni kredit u roku od 14 dana od dana sklapanja ugovora o kreditu moći će odustati od kredita, i to bez navođenja razloga. U slučaju da odluči ranije otplatili kredit, banka mu više neće moći naplatiti izlaznu naknadu.
Ovo su samo neke od novina koje donosi konačan prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kojeg je Vlada s današnje sjednice uputila u drugo saborsko čitanje. Prema riječima Zdravka Marića, ministra financija, apel Vlade saborskim zastupnicima je da se prijedlog zakona nađe na saborskim klupama odmah na početku jesenskog zasjedanja, kako bi na snagu mogao stupiti osam dana od dana objave u Narodnim novinama.
"Cilj nam je postići veću zaštitu potrošača ", poručio je Marić.
Ako saborski zastupnici usvoje konačan prijedlog zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, trebala bi se ojačati zaštita potrošača ne samo od ponašanja banaka, nego i od tečajnih razlika. Tako, primjerice, zakonski prijedlog kaže da se potrošaču mora ostaviti rok od barem 15 dana kako bi usporedio ponudu kredita na tržištu i donio za sebe najpovoljniju odluku.
K tome, u slučaju kredita s valutnom klauzulom - a takvih je u Hrvatskoj najviše - banka će morati obavijestiti potrošača ako se iznos rate kredita promijeni za više od 20 posto. Štoviše, tijekom trajanja ugovornog odnosa, banka će klijentu biti dužna omogućiti i da jednom, ako to želi, promijeni kredit iz jedne u drugu valutu, stoji u konačnom prijedlogu zakona. Ta konverzija, dodaje se, bit će bezuvjetna i za nju banka ne smije zaračunati naknadu.
Vlada se na ovakva rješenja očito odlučila zbog krize koju je hrvatskim dužnicima, ali i onima u drugim članicama EU, donijelo jačanje švicarca. Naime, jačanje švicarskog franka mnoge je dužnike i u nas bacilo na prosjački štap, a sam problem konverzije kredita u švicarcima pretvorio se u prvorazredno političko pitanje, kojim se bavilo niz hrvatskih Vlada.
Klijentima koji uzimaju stambene kredite u korist ide i ukidanje izlazne nakande, koju su banke dosad u pravilu zaračunavale za prijevremeno zatvaranje kredita. Isto tako, zakonom se ujednačava izračun efektivne kamatne stope na razini EU.
U prijedlogu zakona predlaže se i uvođenje "walk away" klauzule, koja kaže da banka s potrošačem može ugovoriti da se prijenos vlasništva nad instrumentom osiguranja stambenog kredita na kreditnu instituciju smatra potpunim ispunjenjem ugovornih obveza dužnika.
No, konačan prijedlog zakona donosi i kontinuiranu procjenu kreditne sposobnosti potrošača, koja će se temeljiti na informacijama o financijskoj i ekonomskoj snazi dužnika, što uključuje i njegove prihode i rashode. Time se očito nastoji smanjiti izloženost banaka 'lošim kreditima', ali i zaštiti dužnike od daljnjeg zaduživanja.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupan iznos stambenih kredita krajem ožujka ove godine iznosio je 47,5 milijardi kuna, a upitna je bila naplata oko 3,7 milijardi kuna, podsjeća se u Vladinim materijalima. Kreditna slika hrvatskog stanovništva pokazuje, zaključili su u Vladi, da je područje stambenog kreditiranja potrebno dodatno urediti s ciljem povećanja zaštite potrošača i ispunjenja obveza iz direktiva EU-a.
Dodajmo ovome kako se odredbe predloženog zakona odnose samo na stambeno kreditiranje. Također, u Vladinom obrazloženju zakona stoji da se odredbe zakona neće primjenjivati na ranije sklopljene ugovore o stambenom potrošačkom kreditiranju, odnosno primjenjivat će se samo na ugovore sklopljene nakon što zakon zaživi.
Izvor: Jutarnji.hr
