Uoči priprema za utvrđivanje kvota za zapošljavanje stranih radnika za 2018. metalci iz Međimurske županije pozivaju Vladu da uvaži sve teži problem manjka radnika koji zaustavlja njihov razvoj.
"Trenutno ne gubimo radnike, ali ne možemo se ulagati i razvijati se bez novih kadrova", kažu iz tvrtke koja se bavi proizvodnjom peći, kamina i štednjaka za centralno grijanje.
Uoči priprema za utvrđivanje kvota za zapošljavanje stranih radnika za 2018. metalci iz Međimurske županije pozivaju Vladu da uvaži sve teži problem manjka radnika koji zaustavlja njihov razvoj. Nakon dugo godina lani je za ovu djelatnost prvi puta omogućen "uvoz" 100 zavarivača i 100 bravara, međutim, potrebe su višestruko veće od tog broja.
"Za kvalificiranim zavarivačima, bravarima i CMC operaterima velika je potreba, unatoč tomu što smo proteklih godina imali velika ulaganja u nove tehnologije i robotizaciju procesa, no bez dobrih obrazovanih radnika i dalje se ne može proizvoditi", dodaju iz tvrtke.
Plaće iznad prosjeka
Problem deficita radnika ne tišti samo hrvatske proizvođače, nego i metalnu industriju diljem Europe. Nakon ulaska u EU hrvatskim je radnicima pojednostavljen odlazak u Austriju i Njemačku, gdje najveći broj radnika metalske struke odlazi, a u Međimurju 200-njak tvrtki u branši bore se zadržati i radnike koji, dijelom i zbog blizine, prelaze raditi u Sloveniju. Plaće su na podjednakim razinama, a u Međimurju plaće kod metalaca su osjetno iznad prosjeka u proizvodnji.
"Mi smo dosad doskakali povećanjem plaća, na uštrb dobiti koju smo usmjeravali u nove tehnologije i tako hvatali korak za konkurencijom, no iscrpili smo taj model i ako nam se ne pomogne, gubimo na tržištu", kaže Senčar. Njegova tvrtka zapošljava više od četrdeset radnika i trenutno ima otvorene natječaje za desetak novih radnika. U potragu se za radnicima ide i u druge županije, iz kojih se ljudi teško odlučuju preseliti, a pokazalo se i da je radnike teško naći i u BiH, jer oni koji odlaze na rad u inozemstvo u pravilu biraju Njemačku.
Nisu se u praksi pokazala uspješnim ni mjere prekvalifikacija kroz brze tečajeve, kojima su, smatraju metalci, neka sveučilišta napravila biznis, a Zavod za zapošljavanje papirnato podignuo kvalifikaciju radniku, no proizvođači time ne dobivaju majstora, obučenog i zainteresiranog za posao. Brojne su i manjkavosti uočene u prvoj godini korištenja kvota za metalnu industriju, od toga da su odobravane samo onima koji su bili najbrži, nerijetko i tvrtkama koje u praksi nemaju proizvodnje, do toga da nakon odlaska radnika za kojega je dobivena kvota, primjerice u Njemačku, nije moguće uzeti novoga.
Dok Međimurju nedostaju metalci, u Slavoniji nedostatak radnika za berbu jabuka
Potražnja za sezonskim radnicima ljeti, osim u turizmu, velika je u poljoprivredi, poglavito na istoku Hrvatske, gdje veliki dio stanovništva živi upravo “od zemlje”.
Brojne poljoprivredne tvrtke iz Osječko-baranjske županije objavljuju oglase u kojima traže radnu snagu, a osim stočara, najveću potrebu iskazuju voćari i povrtlari. Oni traže vrtlarske radnike za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove, vinogradarske radnike te berače poljoprivrednih proizvoda. Budući da je veliki broj nezaposlenih iz Slavonije otišao na rad u inozemstvo ili na jadransku obalu, poljoprivrednici sve teže dolaze do kvalitetnih sezonskih radnika. Na sezonske poslove u poljoprivredi može se prijaviti svaka nezaposlena osoba koja je, ali i ne mora nužno biti, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svaka umirovljena osoba i svi ostali tražitelji posla koji nisu u stalnom radnom odnosu - nisu zaposleni na puno radno vrijeme, dok raditi ne smiju maloljetnici i osobe koje koriste rodiljna i roditeljska prava.
Sezona branja
Ponuda sezonskih poslova na području Slavonije i Baranje najveća je za berbu voća – jabuka, grožđa, krušaka i bresaka, a unatoč dobrim uvjetima i strojevima koji dodatno olakšavaju posao, berači se prijavljuju u vrlo malom broju. Tako je već početkom srpnja u mnogim voćnjacima počela sezona branja, a poljoprivrednici uz nedovoljnu radnu snagu moraju izdržati sve do studenoga, kada se beru posljednje sorte jabuka.
Iz voćarskih tvrtki kažu da je situacija mnogo gora nego prošle godine te da nedostaje kvalitetnih radnika koji odlaze raditi sezonski na more. Ili su otišli u inozemstvo.
Sezonski radnici se na u nekim tvrtkama u Slavoniji zapošljavaju većinom na “markice”, odnosno na dnevne vrijednosne kupone, koje svaki poslodavac kupuje u poslovnicama Financijske agencije (FINA), a njima plaća doprinose za mirovinsko osiguranje te za zaštitu zdravlja radnika na radu. Vrijednosni kuponi funkcioniraju poput potvrde ugovora, a radnicima se isplaćuju na kraju radnog dana, prema iznosu za koji su se s poslodavcima dogovorili i potpisali u Ugovoru o sezonskom radu – svojevrsnoj radnoj knjižici u koju se spomenute “markice” naljepljuju.
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava upozoravaju da su ove godine u Hrvatskoj prodali 216.905 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi, dok je samo na području Osječko-baranjske županije prodano 66.357 kupona.
U baranjskim tvrtkama kažu da razdoblje berbe traje od sredine lipnja do kraja studenoga, a najveća potražnja za radnicima je upravo u vrijeme branja jabuka sredinom kolovoza. Svake godine im se javlja sve manje radnika, a veliki broj se nikada ne pojavi na poslu ili odustane nakon dan-dva.
Iskustva ovih poljoprivrednika potkrjepljuju i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ističući da su prema njihovim istraživanjima najveći razlozi poteškoća upravo nedostatak sezonskih radnika s prethodnim radnim iskustvom i nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata, što potvrđuje i podatak da iz godine u godinu opada broj nezaposlenih koji su radili u poljoprivredi. Zbog “markica” poslodavci nemaju obvezu prijavljivati slobodna sezonska radna mjesta Zavodu za zapošljavanje, ali je očito da se radnici iz Osječko-baranjske županije ljeti više odlučuju na rad u inozemstvu ili na moru.
Izvor: Glas slavonije/ Poslovni.hr
