Hrvatska ima najveći pad nezaposlenosti među zemljama Europske unije na godišnjoj razini. Međutim, smanjenje nezaposlenosti i zaposlenosti izrazito je negativno za ekonomiju.
Hrvatska je u srpnju zabilježila najveći pad nezaposlenosti u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, broj nezaposlenih spustio se na 189 tisuća ljudi.
Iako takvo smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj nije zabilježeno u prošla dva desetljeća, ovaj podatak nije razlog za slavlje, već za veliku zabrinutost.
"To što je broj nezaposlenih pao na rekordno nisku razinu nije znak pozitivnog gospodarskog preokreta, nego masovnog iseljavanja mladih ljudi. Istovremeno smanjenje nezaposlenosti i zaposlenosti, što se događa u Hrvatskoj, izrazito je negativno za ekonomiju. To je još jedan znak da se Hrvatska nalazi pred demografskim slomom, što može dugoročno onemogućiti ekonomski napredak naše zemlje", kaže ekonomist Neven Vidaković za Novi list.
Iako se broj registriranih nezaposlenih ljudi u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u proteklih 12 mjeseci smanjio za oko 52 tisuće, činjenica je da se broj zaposlenih ne povećava. Upravo suprotno, broj radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj u posljednjih je godinu dana pao za 76 tisuća ljudi.
Očito je da mladi ljudi sve više napuštaju Hrvatsku u potrazi za poslom ili većim plaćama, a najviše odlaze u Njemačku. Od početka 2014. do kraja trećeg tromjesečja 2016. godine samo u Njemačku se "trajno" doselilo 128 tisuća hrvatskih državljana, prema najnovijem godišnjem izvješću OECD-a. Prema domaćim procjenama, broj iseljenih iz Hrvatske u prošle četiri godine veći je od 200 tisuća, pa nije čudno da je na hrvatskoj burzi rada sve manje prijavljenih. S druge strane, broj zaposlenih u zemlji već godinama se vrti na istoj razini i iznosi oko 1,5 milijuna ljudi.
"Po svemu sudeći, podaci o padu broja nezaposlenih u Hrvatskoj su sporedni. Za našu zemlju najvažnije je da poveća broj zaposlenih, kako bi izbjegla ekonomsku stagnaciju", upozorava Vidaković. "Dok broj zaposlenih ne povećamo na 1,8 do 1,9 milijuna ljudi, nećemo moći ubrzati gospodarski rast na željenih 4 do 5 posto godišnje. Ekonomski preokret nezamisliv je bez povećanja investicija i bez raspoložive radne snage", kaže Vidaković.
Problem je što se Hrvatska, prema udjelu radno aktivnog stanovništva, nalazi na dnu ljestvice u Europskoj uniji.
