Značajno više porezne stope na prihode najbogatijih dijelova stanovništva smanjile bi nejednakosti u društvu, a pritom ne bi ugrozile gospodarski rast.
"Iako je nejednakost neizbježna u tržišnom gospodarstvu, prevelika nejednakost može narušiti socijalnu koheziju, dovesti do političke polarizacije, te u krajnjoj liniji i sniziti ekonomski rast", navodi se u studiji Međunarodnog monetarnog fonda.
Brojke pokazuju da je prosječna najviša stopa poreza u razvijenim zemljama 1981. godine bila 62, dok je 2015. godine pala na samo 35 posto. Istraživanje MMF-a je pokazalo kako je u desetljeću nakon 1985. godine redistribucija kroz porezni sustav pokrivala 60 posto povećanja nejednakosti izazvane tržišnim efektima. No, u idućih 15 godina porezni sustavi su zakazali u zadaći smanjenja nejednakosti, a najveći porast nejednakosti bilježi se upravo u najbogatijim zemljama, prenosi Novi list.
Stoga je MMF-ova preporuka, uz ogradu da ne postoji univerzalno rješenje primjenjivo na sve zemlje, kako bi trebalo povisiti porezne stope za najbogatije – logična. Kao i savjeti da se razmotri više oporezivanje i ostalih izvora bogatstva. "Udio prihoda od kapitala je porastao u posljednjim desetljećima i često se oporezuje nižom stopom nego dohodak od rada", kaže se u studiji, te preporuča povisivanje ovih stopa.
Hrvatska bi trebala ići prema većem oporezivanju imovine, a ne rada
Bivši hrvatski ministar financija Boris Lalovac, koji je prije tri godine pokrenuo smanjivanje stopa poreza na dohodak u Hrvatskoj, kaže kako je kod nas rad izrazito jako oporezivan. "Ljudi koji u Hrvatskoj žive od rada nisu bogati ljudi, teško se netko kod nas obogatio samo od rada", kaže bivši ministar i sadašnji zastupnik SDP-a. On smatra da bi Hrvatska morala ići prema većem oporezivanju imovine, a ne rada.
"I EU je to od nas tražio, uostalom, kad se pogledaju prihodi državnog proračuna, od imovine imamo jedan, od kapitala nekoliko postotaka, a od rada i potrošnje gotovo 90 posto", argumentira Lalovac koji hrvatske porezne stope na imovinu i štednju smatra – smiješnima. I za to uzima primjer stana u Zagrebu od pedesetak kvadrata na koji se plaća 500-600 kuna komunalne naknade – godišnje. Na neto plaću od 8.000 kuna se pak državi plaća osam tisuća kuna – mjesečno.
Pitanje o tome razmišljaju li o eventualnoj promjeni smjera porezne politike, u skladu s posljednjim nalazima MMF-a, postavili smo i Ministarstvu financija, no do zaključenja ovog izdanja nismo dobili odgovor.
Izvor: Novi list
