Hrvatski će BDP u idućoj godini rasti po stopi od 2,8 posto, procjenjuje MMF.
To je malo sporije od ovogodišnje dinamike kada je BDP povećan 3,1 posto. Postoji mogućnost da rast bude i brži, zahvaljujući privatnoj potrošnji, turizmu i boljem izvoznom okruženju, ali prema ocjeni MMF-a, ipak prevladavaju negativni rizici, a na prvome je mjestu onaj vezan uz Agrokor, javlja Jutarnji list.
"Sreća je da se kriza s tom najvećom privatnom kompanijom dogodila u trenutku kada su drugi sektori rasli, ali još je moguće da se pojave negativni rizici, kao što su problemi s dobavljačima te rast nezaposlenosti i loših bankarskih kredita. Zato je ključno da se brzo pronađe rješenje za Agrokor", rekao je Khaled Sakr, voditelj misije MMF-a koja je završila službeni posjet Hrvatskoj, ističući kako to uključuje i komunikaciju tih rješenja prema javnosti "na vrijeme i transparentno". Svejedno, ekonomski rast je daleko od poželjnog i uglavnom ga predvodi potrošnja i turizam, dok investicije i dalje zaostaju.
"Ako se ne provedu ključne strukturne reforme, očekujemo da će rast u srednjem roku, do 2022. godine, usporiti prema potencijalnoj stopi rasta od dva posto, što je ispod rasta usporedivih zemalja", napominje Sakr. Još je jednom ponovio set mjera koje bi Vlada trebala provesti želi li popraviti ekonomske izglede i povećati zaposlenost, kao što su administrativna reforma i promjene na tržištu rada, bolje ciljanje socijalnih naknada i povećanje učinkovitosti javnih poduzeća. Kada je riječ o fiskalnoj politici, premda ostvarene rezultate ocjenjuje pohvalnim, MMF smatra da bi Vlada također trebala biti ambicioznija i preporuča joj da iskoristiti svaku priliku za racionalizaciju rashoda u preostalom dijelu godine.
U idućoj godini proračunski deficit trebao bi iznositi 0,8 posto BDP-a, slično kao i ove godine, a do 2022. godine javni dug bi se mogao smanjiti na približno 65 posto BDP-a. Međutim, s obzirom na pozitivan ciklus i rizike koji postoje, MMF smatra da bi javni dug u tom razdoblju trebao pasti ispod 60 posto BDP-a.
Preporuke MMF-a
- Uvođenje poreza na nekretnine kako bi se omogućilo smanjenje drugih poreza (dohodak, parafiskalni nameti)
- Ograničenje rasta mase plaća i reforma državne uprave da bi se smanjio broj zaposlenih i nagrađivalo prema učinku
- Povećanje doprinosa i ukidanje izuzeća za dopunsko zdravstveno osiguranje, vraćanje HZZO-a u državnu riznicu
- Povećanje dobi za umirovljenje i smanjenje poticaja za prijevremeno umirovljenje
